Predromanička crkva svete Eufemije prva je sagrađena uz same zidine palače i to uz njezin sjeverni zid u 11. stoljeću.
Te 1069. godine, kada je utemeljen samostan benediktinki, Split je pod vlašću hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Poslije osam stoljeća samostan strada u požaru. Srećom, ostaje nam kapela blaženoga Arnira, splitskoga nadbiskupa iz XII. stoljeća, u kojoj je Juraj Dalmatinac 1444. godine ostavio svoj lako prepoznatljiv rukopis – oltar s reljefom. Svjedokom benediktinskog života osta elegantni zvonik, izgrađen u XVII. stoljecu. Kapela blaženoga Arnira za vrijeme Božića postaje najljepšim betlehemom, hodočašćem Splićana.
Crkvica svete Trojice
Na sjeveroistočnom dijelu splitskoga poluotoka nalazi se jedan od najznačajnijih arhitektonskih spomenika, crkvica svete Trojice, a potječe iz VIII./IX. stoljeća. Najbolje je sačuvani oblik šesterolisne crkvene građevine ranog srednjeg vijeka. Oko cilindričnog tijela raspoređeno je šest polukružnih apsida u obliku šesterolista. Osim kupole koja je obnovljena prilikom zaštitnih radova 1972. g., zidovi su joj originalni. U njoj se i danas nedjeljom vrše kršćanski obredi.
Ckvica svetog Ante
Jedina je splitska crkva posvećena sv. Anti, a sagrađena je 1657. godine na temeljima starije gotičke crkvice. Kako se crkva nalazila u vojnom objektu, bila je izvan kulta 200 godina, a vraćena je kultu sv. Ante (13. lipnja) od početka Domovinskog razdoblja. Ivo Delalle piše o Gripama kao o zavjetnom i povlaštenom mjestu i kaže da je Split Atena ovaj brijeg s tvrđavom, bio bi nesumnjivo Akropola, svetinja vjerskog, političkog i građanskog života.
Zbog vojnih posada, Mlečana, Francuza, Austrije i bivše države, ovaj je prostor bio sinonim vojarne i zatvorenog prostora mladosti.
Samostan svetog Ante
Samostan sv. Ante u Poljudu podignut je sredinom 15. st. na mjestu predromaničke crkvice sv. Marije i ranije rimske vile, što dokazuje južni zid samostanskog vrta. U renesansnom klaustru nalazi se niz nadgrobnih ploča splitskih plemićkih obitelji, među kojima biskupa humanista Tome Nigrisa.
Poliptih mletačkoga slikara Girolama da Santacroce resi glavni oltar kasnogotičke crkve. Na njemu sv. Duje drži u ruci izvanredno vjerno prikazan model Splita iz prve polovice 16. stoljeca.
D. Šabić