Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), broj stanovnika u Splitu lani je pao na manje od 170 tisuća.
Točnije, DZS je procijenio da je zaključno s 31. prosinca 2019. na administrativnom teritoriju grada živjelo 169.577 ljudi, a koji, osim samog Splita, uključuje svih sedam naselja koja mu pripadaju: Stobreč, Gornje i Donje Sitno, Slatine, Kamen, Srinjine i Žrnovnicu. Na zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na istom je prostoru bilo 178.192 stanovnika, što znači da je u devet godina pao za oko 8700 stanovnika, ili da gubi tisuću stanovnika godišnje.
Taj gubitak odgovarao bi dinamici odseljavanja iz Splita koje traje već dulje vrijeme. Split je na popisu iz 1991. imao više od 200 tisuća stanovnika, ili točno 207 tisuća, ali od te brojke treba oduzeti područja Podstrane i Šolte koja su bila unutar granica tadašnje Općine Split.
Ako danas pod Marjanom i u susjednim mjestima živi 169 tisuća ljudi, to znači da je u 30-ak godina grad ostao bez oko 30 tisuća stanovnika, dakle, grad godišnje gubi tisuću stanovnika ili, za usporedbu, Split je izgubio broj stanovnika koji odgovara zbroju žitelja triju pretežno stambenih kvartova – Pujanki, Spinuta i Plokita.
Za razliku od našega grada, DZS je procijenio da je Dubrovnik tijekom posljednjih devet godina imao stalni prirast stanovništva. Tako je došao na 44.743 građana, odnosno od popisa 2011. narastao je za više od 2000 stanovnika. Također, Zadar je u istom razdoblju, procjenjuju statističari, narastao za oko 600 stanovnika.
Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr
Foto: Pixabay