Apolitični

Sinjska alka: od prije 300 godina pa do danas (6. dio)

Organizacija za ovogodišnje alkarske svečanosti ulazi u svoju završnu fazu. Ubrzo će se zaustaviti promet središnjom gradskom ulicom u kojoj se održava alka kako bi se krenulo s namještanjem palki, sjedalica, svečane lože i svih popratnih tehničkih sadržaja. Povijesnom pričom došli smo do određenih statutarnih zakonitosti od kojih nema ama baš nikakvog odstupanja.To su mogućnosti i prava za sudjelovanje u alkarskoj povorki, četi i način ponašanja i društvene odgovornosti kao pojedinca.

 

Ekskluzivnost pripadanja alkarskim obiteljima praktički se temeljila na ekskluzivnosti pripadanja Cetinskoj krajini i Sinju – zemljopisno točno određenom – što je u Sinjanima i Cetinjanima Hrvatima razvijalo osobit kult ratničkoga ponosa, čak plemenitaštva. Uz to je u svečanu ceremoniju, uz odabranu četu konjanika-vitezova, uvedena i četa seljaka pješaka iz okolnih sela. Ponosno i časno je sudjelovati u bilo kojem aspektu alke. Možete samo zamisliti kako se osjeća pobjednik viteškog natjecanja kojeg zovemo slavodobitnik. Uz njega posebno značajne funkcije u alki imaju alkarski vojvoda, koji zapovijeda cijelom alkarskom četom, alajčauš, nosi glavnu riječ kod alkara kopljanika-vitezova i njima zapovijeda, potom arambaša koji je na čelu momačke čete i s njom upravlja, te barjaktar koji ima tu slavnu i poštovanu dužnost da u alkarskoj povorci nosi barjak s likom velike Gospe sinjske, zaštitnice viteškog grada Sinja.

Sve skupa sagledano, u kontekstu povijesti, sadašnjosti, ali i u iščekivanju budućnosti, alku ne baštini samo Hrvatska, već i Europa, pa i cijeli svijet.
Više u kategoriji: Kulturna baština; Povijest
D. Šabić, mag. nov.