Nastavljamo priču o povijesnim trenutcima, činjenicama i događajima o sinjskoj alci. Zanimljiv je podatak da su od pamtivijeka predsjednici države ujedno bili i pokrovitelji viteških svečanosti.
U novijoj hrvatskoj povijesti, između ostalog, bilježi se trenutak kada je prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman, 1997. godine prisustvovao svečanosti, te je u svečanoj loži s visokim uzvanicima alkarskoga protokola i predsjednikom Viteškoga alkarskog društva, Matom Jukićem, proglašen počasnim alkarskim vojvodom. Na ovaj način višestoljetna tradicija alke i društva koje skrbi o njoj, plijeni domaću i svjetsku pozornost s obzirom na to da je viteška igra postala dio UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine.
Razumljivo je kako Viteško alkarsko društvo strogo djeluje sukladno statutu društva. Analizirajući arhivu i prateći rad društva može se kazati da prvi statut alke koji potanko, na temelju starih tradicija, govori o njezinu postanku, svrsi i načinu trčanja, potječe tek iz 1833. g., i koji je, po običaju onoga doba, sastavljen na talijanskome jeziku. Zanimljivo je da se njegove odredbe gotovo doslovce poklapaju s odredbama sličnih viteških nadmetanja u tadašnjoj Europi, osobito na području Mletačke Republike (gdje se alka naziva la giostra). Dok su u drugim viteškim igrama sudjelovali samo alkari-vitezovi, dakle povlašteni društveni sloj, sinjska alka od početka uvodi značajnu inovaciju: uz pripadnike vojne aristokracije, doseljene i one domaćega podrijetla, u viteškim natjecanjima mogu sudjelovati i ljudi sa sela, naravno imućniji, temeljitiji, što je toj igri davalo svojevrstan narodni pečat. No, o tome tko u skladu sa statutom alke ima pravo trčati i sudjelovati u alkarskim svečanostima, više pročitajte u sljedećem nastavku…
Više u kategoriji: Kulturna baština; Povijest
D. Šabić, mag. nov.