Nastavljamo povijesnu alkarsku priču koja je temeljito pohranjena u arhivi Viteškog alkarskog društva koje se priprema za sveobuhvatnu proslavu i obilježavanje ovogodišnje 300. alke. Ova povijesni dio započinjemo s nekoliko važnih godina, pa krenimo redom. Godine 1919., 12. lipnja, održana je alka u čast kralja Petra I., a godine 1965. jubilarnoj 250. alci prisustvovao je predsjednik tadašnje države Josip Broz Tito. Godine 1990., 1992. i 1997., alci je prisustvovao i svojim je dolaskom uveličao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Stjepan Mesić kao bivši predsjednik RH njen je pokrovitelj bio od 2000. godine. Već smo u prijašnjim tekstovima ponešto istaknuli kako su od 1818. austrijske vlasti utvrdili nagradu slavodobitniku u visini od 100 forinti. Od 1848., dolaskom na prijestolje cara Frane Josipa I., utvrđuje se nagrada Društva u iznosu od 100 forinta. To traje do 1901., a 1902. – 1914. nagrada je 4000 kruna. Od 1914. do 1918. nagrada je 600 kruna. Posebna je i godina 1908. kada četa alkara i alkarskih momaka odlazi u Beč u prigodi proslave 50. obljetnice vladavine Franje Josipa I.
Morali smo istaknuti neke povijesne godine koje su podosta utjecale na daljnji tijek alke i njenih svečanosti. Možda ovdje treba i spomenuti alkara Nikolu Cerinića koji je dobio alku 12 puta (od 1867. do 1899.) u 32 godine trčanja (1873.,1874.,1878., 1880.,1883.,1887.,1891.,1892.,1895.,1897.,1898.,1899.). Sasvim sigurno je godina 1898. u povijesne anale zapisana „debelim crnim slovima”, jer je u pitanju viteštvo i oko sokolovo te čvrsta desnica, tj. alkar, spomenuti Nikola Cerinić, koji je dobio alku pogocima sva tri puta u sridu (prikupio maksimalni broj punata – 9).
Alka je tradicija, spoj junaštva i viteštva, ona je baština naroda Sinja, cetinskog kraja, Hrvatske. Potrebno je istaknuti da se u svojoj dugoj povijesti alka trčala triput izvan Sinja: 1832. u Splitu, nisu pronađene i poznate informacije iz kojih razloga se to dogodilo, 1922. u Beogradu – ženidba jugoslavenskoga kralja Aleksandra; 1946. u Zagrebu – III. kongres USAOJ-a. Ovaj nastavak povijesnih zanimljivosti Sinjske alke privodimo kraju podacima koji ističu da su do sada zlatnim slovima u VAD upisani najslavniji vitezovi, alkari kopljanici koji su osvojili najviše puta alku, a to su Nikola Cerinić (12 puta postao slavodobitnik), zatim Nikola Jelinčić (8 puta slavio Alku), pa Jozo Boko, Janko Kelava, Anđelko Vučković i Ognjen Preost koji su po pet puta bili slavodobitnici, najbolji među jednakima. Nastavlja se…
Više u kategoriji: Kulturna baština; Povijest
D. Šabić, mag.nov.