Tijekom minulih deset godina, u sezonama arheoloških istraživanja sinjske Tvrđave poznate i kao Gospino brdo, prikupljeni su brojni dragocjeni i vrijedni pokretni arheološki nalazi koji svjedoče ne samo o značajnom vojnom uporištu nego i o civilnom urbanom karakteru sinjskog Starog grada. Među inim pronađenim nalazima koji, ovisno o svojoj očuvanosti i tipološkim karakteristikama, mogu ponuditi široke vremenske odrednice te tako kronološki determinirati višeslojne stratigrafske odnose, prevladavaju predmeti kasnosrednjovjekovne i novovjekovne materijalne kulture. To je ovih dana naglasila ravnateljica sinjskog Muzeja Cetinske krajine arheologinja Anita Librenjak, dodajući kako se radi o zahtjevnu i iznimno značajnu projektu iz programskog kulturnog miljea te ustanove koji se uspješno realizira u fazama.
„Do velike jubilarne proslave 300. obljetnice čudesne obrane Sinja i Sinjske alke, koja će se pod zaštitom Majke od Milosti – Čudotvorne Gospe Sinjske obilježiti 2015. godine, u cijelosti će se završiti sanacija vanjskog obrambenog bedema. No, s obzirom na vrijednost i značaj sinjske tvrđave Grad, arheološka istraživanja se svakako planiraju nastaviti kako bi se utvrdila namjena i funkcija svih otkrivenih objekata te omogućila cjelovita konzervacija svih arheoloških i povijesnih struktura Tvrđave. Inače, sinjski Stari grad u gradskoj vizuri zauzima naglašeni dominantan položaj čime se otvaraju brojne mogućnosti promišljenih kulturoloških sadržaja prožetih ambijentom ovog iznimno vrijednog povijesnog lokaliteta“, naglašava gospođa Anita Librenjak.
Napominje kako se zaštitna arheološka istraživanja na tvrđavi Grad u Sinju provode od 2004. godine kao dio kompleksnih arheološko-konzervatorskih radova i arhitektonskih struktura u cilju revitalizacije graditeljskog sklopa sinjske tvrđave. Dodaje kako je Projekt pod nazivom „Program očuvanja i obnove zidine Sinjske tvrđave“ financiran je sredstvima Ministarstva kulture RH i Grada Sinja, uz odobrenje i suradnju Ministarstva kulture RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine. Upozorava kako je Tvrđava Grad zaštićeno kulturno dobro upisano u registar nepokretnih spomenika kulture RH. Podsjeća i na činjenicu kako se istraživanja obavljaju kontinuirano – planiranim tijekom i imaju, prije svega, zaštitni karakter, odnosno prethode sanaciji i djelomičnoj rekonstrukciji vanjskog obrambenog sustava i pojedinih arheoloških dijelova. Ravnateljica sinjskog MCK Anita Librenjak naglašava kako je do sada, u minulom desetogodišnjem razdoblju, istraženo područje južnog, istočnog, sjevernog i zapadnog bedema Tvrđave, a u sklopu arheološkog revitalizacijskog projekta iznimno mjesto zauzima uređenje ambijenta i postava Križnog puta podno samog vrha starog Sinjskog grada na Gospinu brdu, gdje su nekoć bili i dvori Nelipića.
Poznato je, naime, kako je tvrđava Grad podignuta ponad Sinja, na vrhu Gospina brda, koja se nadvisuje nad naraslim alkarskim naseljem dominirajući i nad Sinjskim poljem. Librenjak podsjeća i na činjenicu kako vojni stručnjaci ističu da je taj položaj Tvrđave bio uspješnije branjen zahvaljujući strmim liticama, a strateški je izabran uz stoljetnu komunikaciju koja unutrašnjost povezuje s lučkim gradovima na morskoj obali, nadzirući važne dionice trgovačkih putova. Objašnjava kako je pak s druge strane ekonomski prosperitet starog Sinjskog grada, opasanog čvrstim bedemima, osiguravalo je plodno polje okruženo visokim planinama Kamešnice, Svilaje i Dinare, kroz koje protječe rijeka Cetina sa svojim pritokama arheologinja Librenjak ukratko predstavlja lokaciju sinjskog Starog grada.
Inače, prvotni značajniji arheološki zahvati na sanaciji tog spomenika materijalne kulture počeli su na oplošju s jugoistočne i jugozapadne strane glasovite sinjske Tvrđave, gdje je podignuta kvadratična kula koja je štitila obrambeni pred prostor, prema projektu arhitekta Nevena Kunjišića, dok je radove izvodila specijalizirana tvrtka iz Splita. Odvijali su se pod nadzorom arhitektice Anite Gamulin, u ime splitskog Konzervatorskog odjela koji je u tijekom prve dvije godine vodio dokumentaciju o sinjskoj Tvrđavi. Najprije je napravljen arhitektonski snimak postojećeg stanja, a zatim je arhitektonski dio sanacijskog projekta izradio arhitekt Ivo Vojnović.
Više u kategoriji: vijesti dopisnika
Tekst i foto: Nedjeljko Musulin
