Crna demografska slika Hrvatske ovih dana ima svoj refleks u broju izdanih radnih dozvola. Već na polovici godine gotovo je dostignut broj stranih radnika iz cijele 2022. Tržište rada svakako je najveća žrtva demografije, koja je u proteklih desetak godina generirala negativan prirodni prirast, odnosno prirodni pripad. Broj živorođene djece zaostao je za brojem umrlih za više od 170.000.
Tome treba dodati negativan migracijski saldo. Službena statistika procijenit će ga na nešto ispod sto tisuća, ali s obzirom na to da se dio novih gastarbajtera ne odjavljuje iz Hrvatske, gdje se koriste zdravstvenim osiguranjem i nekim drugim pogodnostima, taj je minus još znatno veći. To su potvrdili i rezultati Popisa stanovništva 2021., prema kojem je Hrvatska u deset godina ostala bez gotovo 400 tisuća stanovnika, što je manjak od 9,3 posto.
Demografski minus i migracija
Dodatan je problem u strukturi i starenju stanovništva. Tome posebno pridonosi nova emigracija, jer više ne odlazi jedan član i to na privremeni rad, nego se iseljavaju cijele obitelji u naponu snage, s malom djecom, često bez klauzule privremenosti. I dok je prošle godine zabilježen najveći demografski minus, migracijski saldo bio je pozitivan prvi put nakon početka velike recesije 2008. godine.
Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr
Foto: Pixabay