‘Rika’ Jadro – hrvatski Jordan!

U nedavnoj velikoj akciji čišćenja okoliša rijeke Jadro, koja se provodi redovito uostalom svake godine, baš kao i ove, sudjelovalo je više stotina sudionika iz brojnih ekoloških, volonterskih i braniteljskih udruga, te učenika iz gradova Splita, Solina i okolice. Organizirala ju je braniteljska udruga «Rika Jadro» iz Solina zajedno s brojnim građanima i predstavnicima tvrtke «Cemex-Hrvatska». Ostat će u sjećanju svih sudionika ne samo kao rijetka uspomena o susretu različitih naraštaja na ostvarivanju hvale vrijednog društvenog projekta, nego i kao primjer kako treba zajednički raditi na očuvanju okoliša, dakako i učiti, te surađivati i oplemenjivati uzajamna iskustva.
Naime, riječ je o čišćenju okoliša Jadra od njezina izvorišta do ušća, koja je poznata i kao ‘hrvatski Jordan’. Iz izvorišta te dalmatinske kraške ljepotice opskrbljivali su se Split i okolica još od 17.s., nakon što je obnovljen i ponovno stavljen u funkciju vodovod izgrađen još u trećem stoljeću u doba cara Dioklecijana, a ujedno je i značajan spomenik materijalne kulture nulte kategorije. Zanimljivi su dojmovi sudionika te akcije poput Radojke Bućan, koja je u ime organizatora naglasila kako je to do sada bio najveći odaziv odraslih i učenika, djece, te najuspješnija ekološka akcija:

«Danas je ovdje mnoštvo ljudi gotovo svih uzrasta od kojih su mnogi prvi put vidjeli tu ljepoticu, izvor rijeke hraniteljice, kako su se uhvatili čišćenja njezina okoliša. Svime sam zadovoljna i sretna što je ova akcija uspjela. Iskreno bih željela da se ovakve akcije nastave i njeguju». Slično je izjavio i tadašnji predsjednik solinske udruge ‘Rika Jadro’ i dragovoljac Domovinskog rata Ivica Stanić-Sumbulov, ponosan akcijom koja je na zajedničkom zadatku okupila mnoštvo branitelja, građana i školaraca iz Splita, Solina, Kaštela, Podstrane…, gdje su mladi stjecali znanje o važnosti ekologije, odnosno o očuvanju okružja Lijepe naše.
«Dragovoljno smo se uključili u akciju čišćenja okoliša Jadro, prvi put smo došli na izvor ove rijeke i vidjeli ga, kojim smo se oduševili. Čistimo okoliš Jadra i ubuduće nas treba biti još više u ovakvim plemenitim akcijama. Rijeku Jadro moramo više čuvati od onečišćenja jer pijemo vodu iz njezina izvora te živimo od nje», uglas će učenici ističući: «Mi smo iz splitske OŠ «Plokite». Pituramo metalne konstrukcije na mostu preko Jadra. Došli smo sa željom da pomognemo urediti okoliš rijeke i ništa nam nije teško. U Solinu prvi put sudjelujemo u velikoj akciji čišćenja okoliša Jadra». Marljivi osnovci su članovi splitske udruge «Most» čija je voditeljica defektologinja Gordana Barbarić. «U sadašnju akciju okoliša Jadra se uključilo 30-ak članova udruge «Most», učenika iz više splitskih osnovnih i srednjih škola. Ovo nam je najveća zajednička ekološka akcija, također vrlo uspješna, kao i sve dosadašnje na realizaciji humanitarnih projekata. Do sada smo ličili i više dječjih vrtića u Splitu, uredili i oplemenili njihovo okruženje, također uređivali i splitske plaže…», navodi Barbarić, poručujući kako tu rijeku treba (sa)čuvati kao najveću dragocjenost što priželjkuju i svi opskrbljivači vode iz te rijeke dakako i aktualni solinski gradonačelnik Boženko Boban.

U koritu rijeke Jadro zatekli smo u ronilačkoj odori i Kamila Čuljka, predsjednika Hrvatskog ronilačkog saveza i predsjednika Ronilačkog ekološkog kluba «Split».
«Uvijek podupiremo ovakve ekološke zajedničke akcije. Osim članova splitskog Ronilačkog ekološkog kluba, u čišćenju okoliša rijeke Jadro sudjeluju i članovi Ronilačkog centra iz Osijeka te Sportsko-ronilačkog ekološkog kluba «Vidra» iz Ljubuškog, a sada je ukupno 12 ronilaca – branitelja Domovinskog rata. Ovu rijeku moramo očuvati od onečišćenja jer je ona, kao kraška ljepotica, značajna i u promicanju zdravog života. A ova akcija je i u edukativnom pogledu značajna i u tome što mladi i na taj način uče kako se čuva okoliš gdje žive, odnosno kako se trebaju ponašati sukladno prirodnim zakonitostima. Sudionici današnje akcije su shvatili kako i iz korita ove rijeke i njena okruženja treba sve izbaciti, ukloniti što joj prirodno ne pripada», riječi su gospodina Čuljka. Dodao je kako bi se takvi i slični ekološki projekti morali staviti u prioritet i u smislu onemogućavanja svakog pokušaja odlaganja otpada ne samo u korito rijeke Jadro, nego i u njenu okruženju, te da svi budu senzibilizirani kada je u pitanju zaštita prirode.
«U sklopu akcije čišćenja iz korita rijeke Jadro smo izvlačili odbačene kante za ulje i različite filtere automobila i kamiona, kao i različit plastični, metalni i azbestni otpad, te mnoštvo autoguma, bijele tehnike, oštre limove koji bi mogli porezati kupače, šljemove iz 2. svjetskog rata…Ronili smo u vodi Jadra od dva do četiri metra dubine, istraživali i izvlačili tvrde predmete na obalu rijeke. Neka lokalno stanovništvo, izletnici i osobe koje posjećuju Jadro, u ovu rijeku ne bacaju auto-dijelove te azbestne i plastične predmete. Drago mi je što je u sadašnjoj akciji čišćenja okoliša, koja je značajna i za agro-turizam na ovom području, sudjelovalo mnoštvo mladih ljudi, učenika osnovaca i srednjoškolaca, od kojih će neki slijediti ovakav projekt. Ipak je riječ o području, odnosno rijeci i njenu okolišu, koje se desetljećima nalazi u okruženju velikih tvornica poput azbesta, cementa, plastike…», poručio je Toni Marić iz Sportsko-ronilačkog kluba «Hvidra» iz Ljubuškog.
Solinski gradonačelnik Blaženko Boban je pohvalio sve sudionike te ekološke akcije u čišćenju Jadra, takve još ne viđene ne samo u tom primorskom kraju nego i u cijeloj Dalmaciji, posebice udruge koje su je inicirale. „Inače, izvor te naše rijeke, čiji je tok dug oko tri kilometra, a od Splita udaljen nekih 4000 metara, je na drugom mjestu u Europi po svojoj izdašnosti. No, po mnogočemu je jedinstven u svijetu, te prepoznatljiv. Izvire ispod zapadnih padina Mosora, a u more se ulijeva u Vranjičkom zaljevu. Vodom iz izvora Jadra se opskrbljuje više od 300.000 stanovnika – u gradovima Splitu, Solinu, Kaštelima, Trogiru; općinama Podstrana, Klisu, Dugopolju te još u nekim naseljima Zagore. Na vodo-zahvatu u Solinu u vodoopskrbni sustav se ispušta oko tri prostorna metra vode u sekundi“, ističe Blaženko Boban, gradonačelnik Grada Solina.
„Da nije bilo rijeke Jadro, pitanje je bi li bilo Grada Solina i inače naše prodoline. Jer, Jadro je uistinu, s lučno je svuda u svijetu, oduvijek okupljala ljude, bila je okupljalište naroda. Danas se uz svijetu ipak može vrlo rijetko naći kako kroz samo središte grada protječe rijeka koja u urbanoj cjelini ima svoje izvorište, tok i ušće u more. Naša bi Hrvatska vodoprivreda morala naći alternativu za vodoopskrbu stanovnika na cijelom ovom području iz samog izvorišta Jadra. Jer, na sadašnji način, koristeći intenzivno izvorište rijeke, može se vrlo brzo da i bez njega ostanemo, s obzirom na biološki minimum samog Jadra, a i uslijed novih, sve češćih klimatoloških promjena koje se događaju, poput ove godine“, upozorava Boban, te najavljuje nove projekte:
„Što se pak tiče projekata koji nas uglavnom vežu za rijeku Jadro, mi u Gradu Solinu, doduše, imamo jedan projekt o dugoročnom rješenju izvorišta rijeke. Riječ je fondu putem granične suradnje. Imamo još jedan projekt koji je također u zajedničkoj pripremi sa susjednom Općinom Klis. Naime, u cijelosti se moraju ukloniti ostaci tvornice ‘Majdan’. Taj projekt moramo ostvariti sa susjednom Općinom Klis koja s Gradom Solinom dijeli izvorište Jadra. Dakle, zajedničkim snagama moramo pokušati oplemeniti cijeli prostor izvorište, jer od izvorišta Jadra do najurbanijeg dijela ovog područja odnosno Grada Splita dijeli nas samo 4 kilometra. Inače, u našoj rijeci Jadro još ima autohtone pastrve te u spomen na te solinske pastrve, pretprošle godine smo digli spomenik u samom središtu Grada Solina. I taj je spomenik na neki način poklon svim Solinjanima koje je othranila kvalitetna riba zahvaljujući Jadru, dakako i onima koji su svoje poljoprivredne kulture zalijevali iz te naše ‘rike’ hraniteljice, tijekom svih minulih godina.“

Više u kategoriji: vijesti dopisnika

Tekst i foto: Nedjeljko Musulin