Apolitični

Retrospektiva filmova Jeana Epsteina u Zagrebu, Rijeci i Splitu

Od 21. do 26. rujna u Zagrebu, Rijeci i Splitu održat će se retrospektiva Morskih poema – dokumentaraca o bretonskim otocima kultnog francuskog autora Jeana Epsteina, snimljenih 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća. U okviru retrospektive prikazat će se pet filmova, jedan dugometražni i četiri kratka, koje je nedavno restaurirala slavna La Cinémathèque Française iz Pariza, odakle koje dolazi i gošća programa, Emilie Cauquy koja će filmove i predstaviti.
Jean Epstein (1897. – 1953.), pjesnik, filozof, književni kritičar i filmski redatelj velikog, šarolikog opusa, najpoznatiji je po avangardnim filmovima iz rane faze svog stvaralaštva kao što su Pad kuće Usherovih (snimljen po kratkoj priči Edgara Allana Poea 1928.) i Ogledalo sa tri strane (1927.), kao i po drami Vjerno srce (1923.).
Tražeći nove forme izražaja, kako u svom literarnom, tako i u filmskom radu, Epstein je 1928. napustio estetiku svojih ranih filmova kako bi radio socijalne i poetske dokumentarce.
U sljedećih 20 godina snimio je devet, za to vrijeme vrlo originalnih vizualno impresivnih filmova u Bretanji, na lokalnom narječju, koristeći naturščike. Ironično ili ne, u trenutku kad je svijet filma bio očaran otkrićem zvuka, Epstein je krenuo snimati filmove na jezicima koje nitko ne razumije. U ovom mini ciklusu posjetitelji će vidjeti pet od tih devet filmova: Pjesma Armora, Kolijevke, Zlato mora, Mor’Vran i Krotitelj oluje. U zagrebačkom kinu Tuškanac filmovi će se moći pogledati okviru Kratkog utorka, redovitog programa Hrvatskog filmskog saveza koji promovira kratki film 21. i 22. rujna, u Art kinu u Rijeci 23. i 24. rujna te 25. i 26. rujna u MKC-u u Splitu. Ulaz na projekcije je besplatan.
Zlato mora (L’Or des mers) temeljen je na bretonskoj legendi o siromašnom starom mornaru koji u potonulom brodu pronalazi blago. Kolijevke (Les Berceaux) 6-minutna su ekranizirana poema francuskog pjesnika Sullya Prudhommea, prvog dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1901., o mornarima koji napuštaju luku. Glazbu za film radio je poznati francuski kompozitor Gabriel Fauré. Pjesma Armora (Chanson d’Ar-Mor) priča je o nemogućoj ljubavi između ribara i kćeri bogatog lorda. Radi se o prvom filmu ikad snimljenom na bretonskom jeziku koji je Epstein napravio po narudžbi najvažnije francuske regionalne novine L’Ouest–Éclair. Mor’Vran (Mor’vran, la mer des corbeaux) film je za koji je legendarni direktor Francuske kinoteke Henri Langlois rekao da je „jedan od najljepših dokumentaraca u povijesti francuske kinematografije”. Film nevjerojatne vizualne ljepote zamišljen kao nijemi (međutitlovi objašnjavaju radnju, a glazba naglašava atmosferu) prikazuje brutalne uvjete života na otoku Sein. Krotitelj oluje (Le Tempestaire) priča je o mladoj djevojci, zabrinutoj jer joj se zaručnik ne vraća s mora. Film je snimljen u doba kad je Epstein pod velikim utjecajem tada popularnog pokreta konkretne glazbe objavio nekoliko teorija o zvuku na filmu. Također, u to vrijeme objavio je i svoju teoriju u kojoj ističe sposobnost filma da omogući percepciju vremena drugačiju od one koju možemo iskusiti u svakodnevnom životu. Te dvije preokupacije itekako su utjecale na Krotitelja oluje koji obiluje tehnikama manipuliranja vremenom kao što su timelapse i slow motion, kao i elektroakustičnom glazbom.
Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj održava se od svibnja do rujna 2015. diljem Hrvatske. Tijekom višemjesečnoga programa multidisciplinarnoga karaktera koji obuhvaća više od 180 događanja u 22 grada, hrvatskoj će se publici predstaviti francuska kultura u njezinoj punoj raznolikosti i bogatstvu, istodobno je upoznajući s inovativnim dostignućima Francuske. Festivalski program objedinjuje različita područja – glazbu, vizualnu umjetnost, kazalište, cirkus, ples, dizajn, arhitekturu, književnost, film, ali i gospodarstvo, modu, raspravu o društvenim i globalnim pitanja, sport, gastronomiju, turizam, znanost i obrazovanje.
Više u kategoriji: Kultura
Izvor i foto: Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj
D. Šabić, mag. nov.