Malo je tako prostranih i plodnih krajeva kao što su Ravni kotari koji su se nekada nazivali „Hrvati“. Prostiru se od Bukovice, Benkovca i Novigradskog mora na sjeveru do tankog priobalnog pojasa od Zadra do Skradina (ušća Krke) na jugu, odnosno od zaleđa Zadra na zapadu do zaleđa Skradina na istoku.
Administrativno je središte Benkovac kao jedini grad, iako se nalazi na istočnom rubu Ravnih kotara. Plodne flišne udoline s poljima i isušenim blatima smjenjuju se s krškim bilima oblikujući pitomi brežuljkasti krajolik. Najplodniji su dio Dalmatinskog primorja. Oko Zemunika, Galovca, Smilčića, Stankovaca, Benkovca, Polače, Raštevića, Poličnika, Škabrnje, Nadina i drugih brojnih naselja razvijena je poljoprivreda. Zahvaljujući povoljnom tlu i mogućnostima navodnjavanja, unaprijeđen je uzgoj raznih kultura, pa je ovaj dio županije uvijek bio značajan izvoznik hrane, posebice voća, povrća i cvijeća. Sjeverni dio Ravnih kotara, prema Novigradskom zaljevu i Velebitskom kanalu, krševitiji je i izloženiji jakoj velebitskoj buri koja zimi zna uzrokovati i štete poljoprivredi. Naselja u Ravnim kotarima većinom su raštrkana u više zaselaka, koja su posljednjih desetljeća doživjela znatnu transformaciju načina gradnje i života. Stanovništvo se sve više okreće k očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, zaštitu okoliša, jačanje autohtone, tradicionalne i ekološke proizvodnje te samim time znatno utječu na razvoj ruralnih područja. Slikovite su znamenitosti ravnokotarskog kraja pa tako izdvajamo arheološko nalazište Smilčić, greda i zabat s natpisom kneza Branimira u Šopotu iz 879. godine, kula Stojana Jankovića u Islamu, kaštel Benković u Benkovcu i obiteljska kapela Meštrović na groblju u Benkovcu.
Za Ravne kotare mnogi kažu da predstavljaju najljepše zemljopisno područje u Hrvatskoj. S time se i slažemo.
Više u kategoriji: Gospodarstvo
D.Šabić mag,nov