Povijesne činjenice i arheološa nalazišta na području Dalmacije svjedoče o važnosti cesta kojima su kročili vojnici rimskih legija i putnici na ovim prostorima u nekim davnim vremenima. Dalmatinsko područje obiluje kulturnim dobrima iz različitih povijesnih razdoblja, a najdublje tragove ostavilo je zasigurno razdoblje antike, osobito rimsko doba, kao uostalom i u ostalim dijelovima Mediterana. Izgradnja moderne cestovne infrastrukture potaknula je brojna arheološka istraživanja na ovom području otkrivajući rimske cestovne mreže čije je ishodište bilo u Saloni koja je, uz Dioklecijanovu palaču, jedan od antičkih dragulja ovoga prostora.
Sačuvani ostaci rimskih cesta razbacani po prostoru splitskog zaleđa atrakcija su za brojne goste željne dubljeg upoznavanja povijesne baštine ovoga područja, ali i uživanja u popratnim aktivnostima poput raftinga, kanuinga, ali i bogate gastronomske ponude. Upućujući se očuvanim ostacima trasa rimskih cesta koje su polazile iz Salone, nailazimo na različite zanimljivosti poput zaštićenih krajolika kanjona Cetine, Prološkog jezera, Crvenog i Modrog jezera u Imotskom, špilje Vranjača, ostataka starokršćanskih nekropola, rimskih logora, sakralnih građevina i brojnih utvrda.
Ovdje navodimo cestovne pravce koji su vodili iz Salone: Vojna cesta Salona – Klis – Andetrium (Gornji Muć), Cesta novih osvajanja i utvrđivanja granica Salona – Klis, Dugopolje – Dicmo – Aequum (Čitluk) – Servitium (sjedište zapovjedništva Prve panonske flote, pretpostavlja se na rijeci Savi), Rudarska cesta Salona – Tilurum (Gardun, Trilj) – Argentaria (područje Srebrenice), Trgovačka cesta Salona – Tilurum – Narona (Vid kod Metkovića), Salona – Spalato, Salona – Epetium (Stobreč) – Oneum (kod zaseoka Baučića, Omiš) – Makarska i Salona – Siculi (Resnik) – Tragurium (Trogir).
D. Šabić