Toplinski valovi nisu toliko neuobičajeni za drugu polovicu lipnja, ali za laike jesu, ako znamo da je u svibnju u dijelu zemlje bio snijeg.
Više toplih dana zimi nego hladnih dana ljeti
Pitali smo za objašnjenje meteorološkog stručnjaka prof. dr. sc. Branka Grisogona s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
“Vrijeme i sezonske promjene su se očito promijenile u zadnjih nekoliko desetljeća. Puno je više energije u klimatskom sustavu Zemlje nego što je bilo prije, primjerice, 150 godina. I ta energija u klimatskom sustavu raste sve brže zadnjih desetak i više godina. U ugrijanom sustavu brže su i intenzivnije promjene. Drugim riječima, sami prosjeci, npr. oni temperaturni ili oni po količinama oborina, možda i nisu toliko bitni koliko su bitne njihove ubrzane i povećane promjene u prostoru i vremenu”, rekao je.
“Svaka je godina, pa i sezona, barem malo drugačija od prosječne i upravo te razlike rastu zadnjih desetak godina”, precizirao je.
“Aktualne klimatske promjene uzrokovane su prebrzom i nepažljivom industrijalizacijom, prekomjernim uništavanjem prirodnih zelenih, posebice šumskih prostora, kao i prekomjernim asfaltiranjem, betoniranjem i prekomjernom proizvodnjom hrane”, objašnjava.
Za kraj, odgovorio je na pitanje jesu li onda one najave kako će za 50 ili 150 godina nestati dijelovi kontinenata istina, a ne nešto izvučeno iz konteksta.
“Istina je. Imat ćemo sve manje ledenjaka, njih 95 posto se već sad topi, tamo gdje je sušno, bit će još sušnije, a gdje je vlažno, još je mokrije. Mnoge niske obale i niski otoci će nestati. A to je u skladu s onim što smo rekli, jačanje ekstrema na svim poljima”, izjavio je prof. dr. sc. Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Cijeli članak možete pročitati na: index.hr
Foto: Pixabay