Evo priče. Kad je 1818. godine austrijski car Franjo I. došao u Dalmaciju posjetiti pokrajinu koja je mirovnim kongresom u Beču dodijeljena Austro-Ugarskoj, obišao je i salonitanske spomenike. Upravo u to vrijeme u Solinu je otkriven vrlo dragocjen primjer rimskog sarkofaga koji je izvorno bio slikovito smješten u prirodi unutar jedne male špilje na padinama obronka između dva potoka Slano i Blandište. Da bi se sarkofag sačuvao, odlučeno je, prema naredbi cara Franje I., da se špilja pretvori u kapelu i posveti jednom od lokalnih svetaca. Godine 1922. špilja je produbljena i posvećena sv. Kaju, papi, a sarkofag je od tada služio kao oltar. U crkvu je donesena svečeva relikvija iz Rima i postavljena je njegova slika koju je naslikao Dubrovčanin Rafael Martini, tada profesor crtanja u splitskoj gimnaziji i nadzornik solinskih starina.
Sredinom 19. st. podignuta je crkvena građevina posvećena istom titularu kojoj je kapelica s rimskim sarkofagom služila kao svetište i oltar, a voda koja kaplje iz stijene smatrala se ljekovitom. Na pročelju sarkofaga prikazana su junačka djela grčko-rimskog boga Herakla koja su se u vrijeme kad je sarkofag pronađen, u puku povezivala s kršćanskom pričom o Adamu i Evi.
Prisjetimo se, Kajo ili Gajo bio je dvadeset osmi papa, nasljednik Eutihijana, od 17. prosinca 283. do 22. travnja 296. g. Rođen je u Saloni, tadašnjoj rimskoj provinciji Dalmaciji. Na papiru papinske kronike „Liber pontificalis” navodi se da mu je car Dioklecijan bio ujak. Pokopan je na Kalistovu groblju u Rimu i slavi se kao svetac, a njegov spomendan je 22. travnja, zajedno sa sv. Soterom. Franjevačka provincija u Dalmaciji, zvala se po njemu do 1743. g. otkad nosi ime „Provincija Presvetog Otkupitelja”.
Izvor: solin-info.com
Više u kategoriji: kulturna baština, povijest
D. Šabić, mag. nov.