Prirodne, kulturne i klimatske posebnosti Kaštela oduvijek su bile zanimljive, a njihova je ljepota predstavljala nadahnuće mnogim pjesnicima. Prisjetimo se, Andrija Kačić Miošić pjevao je o Kaštelima uspoređujući ih s Misirom, dok je Albero Fortis putujući Dalmacijom hvalio plodnost i ljepotu Kaštelanskog polja. Nadalje, povijest nam potvrđuje da je saski kralj Friedrich August 1838. g. posjetio ovaj kraj i obišao Kaštela kočijom. U svojim je uspomenama zabilježio da se Kaštela mogu uspoređivati s najljepšim i najzanimljivijim mjestima Europe.
Ida Von Reinsberg Duhringsfeld, njemačka spisateljica, Kaštela je posjetila 1852. g. u rujnu i listopadu. Svoje je dojmove objavila u knjizi „Aus Dalmatien” u kojoj se divila bjelini Kaštela i plavim tonovima maslina te običajima i načinu života. Četiri desetljeća kasnije Kaštela su posjetili sudionici I. starokršćanskog kongresa u organizaciji dr. Frane Bulića. Godinu poslije, iz Njemačke su stigle prve skupine putnika koje se doista može nazvati turistima. Trebalo ih je negdje ugostiti, pa se rađa ideja o izgradnji turističkih objekata. Prvi koji se odvažio u tom smjeru krenuti bio je lukšićki veletrgovac, Antun Mlikotin koji je 1901. g. u predjelu Rušinac izgradio veliku kuću s deset soba u svrhu iznajmljivanja turistima. Na žalost, već 1903. Mlikotin bankrotira, a kuća se prodaje. Povijest turističkog smještaja kreće šest godina kasnije s izgradnjom prvog turističkog pansiona s uređenom plažom za kupače kojeg je otvorio u Kaštel Lukšiću češki liječnik dr. Henrik Šoulavy kupivši kaštel Tartaglia – Ambrosini. Godine 1928. dr. Petar Kamber otvorio je hotel „Palace” u Kaštel Starom koji je u to vrijeme bio najreprezentativniji turistički objekt kaštelanske rivijere.
Turisti danas svoj odmor mogu provesti u turističkom naselju Resnik i nekoliko hotela visoke kategorije kao i u brojnim sobama i apartmanima koji se iznajmljuju, te u nekoliko kampova. U Kaštel Gomilici nautičari mogu naći mirnu luku, a uz more i sunce, kupanje, šetnje, kulturno povijesne spomenike, Kaštela nude i kulturno zabavne priredbe (izložbe, koncerte, ribarske fešte), raznovrsne sportsko rekreativne sadržaje kao što su tenis, mini golf, stolni tenis, ribolov, ronjenje, planinarenje i pješačenje. Dodajmo kako su Kaštela 2003. g. nagrađena brončanom plaketom europskog udruženja za cvijeće i okoliš – „Entente Florale Europe” (Zlatni cvijet Europe).
D. Šabić