Izgradnja ‘pojede‘ čak 3,5 km obale godišnje. Turistička ponuda pretjerano ‘troši‘ obalu… Najsvježiji podaci su zabrinjavajući
Prema izračunu koji je obavio veći tim uglednih stručnjaka okupljenih oko izrađivača „Zadruge Granum Salis”, do 2018. godine izgrađena su 263 kilometra obale Splitsko-dalmatinske županije. Obalna linija kopna i otoka ima ukupno 1015 kilometara, ali nije čitava pogodna za gradnju zbog klifova, strmina i drugih nepogodnosti, što čini oko 20 posto njezine površine nepogodnim za gradnju. U važećim prostornim planovima planirano je dodatnih 82,7 kilometara obalne crte za izgradnju, od čega na neizgrađene turističke zone otpada oko 51,5 kilometara obale. U prosjeku godišnje 3,5 kilometara obalne linije „pojede” izgradnja.
Od ukupno oko 450.000 stanovnika koliko ima SD županija, gotovo 80 posto njih živi u 32 jedinice lokalne samouprave koje se nalaze u obalnom području, što govori o velikom pritisku na obalnu liniju.
RASTUĆI TURIZAM
Autori Obalnog plana ističu kako je s udjelom od oko 25 posto u strukturi bruto dodane vrijednosti i BDP-a turizam trenutačno najznačajnija i najbrže rastuća djelatnost u SDŽ, koja se gotovo u cijelosti odvija u njezinu obalnom području. Međutim, turizam se u najvećoj mjeri odvija u privatnom smještaju, a to pak dovodi do preizgrađenosti obalnog prostora.
Prema Eurostatu, sa samo 25 posto udjela noćenja u hotelskom smještaju Hrvatska je na dnu europske ljestvice. Od 38 zemalja na tlu Europe (nisu sve u EU-u), mi smo najgori, a na predzadnjemu mjestu je Slovenija, koja ipak ima znatno veći udio hotelskog smještaja od 55 posto. U Francuskoj je udio hotelskog smještaja 58, Italiji 64, Španjolskoj 74, a Njemačkoj 82 posto.
Vrsta turističke ponude kakva vlada u ovoj županiji uzrokuje preizgrađenost i veliku potrošnju obale.
Podaci o iskorištenosti kapaciteta u privatnom smještaju na godišnjoj razini pokazuju da oni uglavnom stoje prazni, jer se njihova popunjenost kreće između 15 i 20 posto. Svejedno, ponuda privatnog smještaja sve više raste, što sve češće dovodi do viška ponude nad potražnjom, a to ima za posljedicu pad ostvarenih cijena.
Na osnovi svega, autori Obalnog plana SDŽ postavljaju važno pitanje – „pretvara li se naoko ogromna razvojna prednost raspolaganja tako vrijednim resursom kao što je obalni prostor Dalmacije u prokletstvo”?!
Kao jednu od mjera kojom bi se zaustavio trend pretjerane izgradnje kapaciteta privatnog (obiteljskog) smještaja i povremenog stanovanja u Obalnom planu predlažu uvođenje poreza na nekretnine.
Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr
Foto: Pixabay