Premijer Andrej Plenković prije dva dana je, u inače vrlom dobrom intervjuu s Richardom Questom, jednim od ključnih voditelja na CNN-u, izrekao potpuno neistinitu tvrdnju kako Hrvatska ima „najnižu smrtnost od COVID-19 u Europi sa samo 5 preminulih na 100 000 stanovnika.“ Najmanju smrtnost ima Slovačka s 0,7 preminulih na 100 000 stanovnika, a manju od Hrvatske imaju i Cipar, Latvija, Grčka, Malta, Litva, Češka, Estonija i Norveška.
Bilo bi dobro da oni koji pripremaju premijera za ovakve nastupe odustanu od poslovičnog agitpropovskog pristupa, barem tamo gdje su podaci svima dostupni i lako provjerljivi. Za nevolju, prema službenom izvješću ECDC-a Hrvatska je u proteklih 14 dana bila četvrta po broju preminulih na 100 000 stanovnika, odmah iza Rumunjske, Bugarske i Španjolske i to s 0,7 preminulih na 100 000 stanovnika u 14 dana, točno toliko koliko je u Slovačkoj ukupno preminulih od ožujka ove godine.
OBEĆANJA DA NEĆE BITI LOCKDOWNA ODRŽIVA SU POD JEDNIM UVJETOM
Nakon sedam mjeseci pandemije možemo sa sigurnošću konstatirati kako je opterećenost zdravstvenoga sustava u cjelini, odnosno dostupnost odgovarajućega broja kreveta na bolničkim odjelima intenzivne njege temeljni preduvjet za izbjegavanje ponovnoga uvođenja bilo koje vrste „lockdowna“. Sve što se u ovoj godini događalo na raznim stranama svijeta, u državama vrlo različitih političkih uređenja i ekonomske razvijenosti, ukazuje na to da nema te središnje ili lokalne vlasti koja nije uvela blaži ili stroži „lockdown“ kada su bolnice ostajale bez slobodnih kreveta, a na cesti parkirani kamioni-hladnjače pretvarani u privremene mrtvačnice.
Obećanja, ne samo hrvatskih političara, kako novoga „lockdowna“ više biti neće jer to „gospodarstvo ne bi izdržalo“ održiva su samo pod uvjetom da kakvo-takvo funkcioniranje bolničkih sustava ni jednoga trenutka ne bude dovedeno u pitanje i da broj dostupnih kreveta na odjelima intenzivne njege uvijek bude u skladu s potrebama.
U protivnome imat ćemo lokalna, regionalna ili državna zatvaranja u različitim stupnjevima intenziteta bez obzira na posljedični novi pad aktivnosti u pojedinim segmentima gospodarstva. Europska komisija je upravo zbog takvih mračnih, ali realnih scenarija u predstojećoj sezoni gripe, predložila zajedničku i koordiniranu politiku ograničenja kretanja građana sukladno jasnim, lako razumljivim i na vrijeme objavljenim kriterijima.
AKO NE ŽELIMO NA CRVENU LISTU, MORAT ĆEMO POVEĆATI BROJ TESTIRANJA
Ukoliko Hrvatska ne želi provesti jesen i zimu na europskoj „crvenoj“ listi morat će povećati kapacitete i broj testiranja kako bi udio pozitivnih testova bio ispod 3 %. Ako je taj magični broj dohvatljiv u 24 europske države nema razloga da ne bude i u Hrvatskoj. On će istovremeno značiti da je i kod nas širenje zaraze pod nekakvom kontrolom te da neće doći do nedostatka kreveta na bolničkim odjelima intenzivne njege, a time ni do novoga „lockdowna“.
Cijeli članak možete pročitati na: telegram.hr
Foto: Pixabay