Knjiga legendarnog splitskog novinara, književnika i scenarista Miljenka Smoje ‘Judi i beštije’, koja okuplja zapise o počecima rata u Hrvatskoj što ih je taj ‘dišpetljivi Splićanin’ pisao u kasno ljeto i jesen 1991. godine, predstavljena je u četvrtak u Zagrebu kao ratna kronika Splita ispisana britkim perom jednog od najznačajnijih suvremenih hrvatskih satiričara.
Smoje je umro 1995., a rukopis je pronađen u ostavštini njegove udovice Lepe koja je umrla 11 godina kasnije, te je ljubaznošću njezinih nasljednika ustupljen izdavaču Hena com.
Knjiga je predstavljena u Kulturnom centru Mesnička, gdje je okupljene uvodno pozdravila urednica Marina Vujčić. Istaknula je kako je riječ o za hrvatsku kulturu važnome događaju za čiji je pronalazak najzaslužniji nasljednik pokretne ostavštine Miljenka i Lepe Smoje, splitski fotograf Feđa Klarić.
Klarić je istaknuo da su Smoje i Lepa živjeli ‘vanka regule, vanka standarda, tako su orijentirali svoje stvaralaštvo i svoj život’ i zato je red da i predstavljanje te knjige bude ‘vanka regule’, uz zajedničku pjesmu svih nazočnih ‘Laku noć Luiđi, laku noć Bepina’ i ‘Ča je život vengo fantažija’.
O knjizi su, kao poznavatelji Smojina opusa, govorili književnici Miljenko Jergović i Ivica Ivanišević.
Ivanišević je razgovor započeo šalom, ustvrdivši kako bi Smoje ‘kad bi mogao svima nama trebao ‘dati trisku’ što je taj rukopis tek sad objavlje’, jer ‘svi smo znali da taj rukopis postoji, neki su njegovi dijelovi čak i objavljivani, a svi smo na njega uredno zaboravil’.
‘Tu je knjigu najlakše predstaviti kao nekakvu prirodnu ekstenziju Smojine dugovječne novinske rubrike ‘Dnevnik jednog penzionera’, samo što ovo piše jedan temeljito drugačiji Smoje, puno gorči, sumorniji i uplašeniji. Na neki način može se kazati da je ovo najosobnija knjiga koju je Smoje napisao’, rekao je Ivanišević.
S tom se ocjenom složio i Jergović, koji je pojasnio kako je tome razlog činjenica što je to ‘jedina Smojina knjiga pisana u vremenu kada nije postojao fiksirani svjetonazor, fiksirani stav o svijetu oko nas – 1991. godina, vrijeme kada ljudi još uvijek nisu znali što mislit’.
Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr
Foto: Pixabay