Program 69. festivalske sezone, koja će se tradicionalno održati od 10. srpnja do 25. kolovoza na gotovo dvadeset ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, javnosti su predstavili intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski, njen pomoćnik za dramski program Saša Božić, pomoćnik za glazbeni program Tomislav Fačini i pomoćnica za inovativne kulturne prakse Karolina Rugle te ravnateljica Ivana Medo Bogdanović u petak, 2. veljače u Festivalskoj palači, u sklopu Feste svetoga Vlaha i Dana grada Dubrovnika. Svoju podršku izrazili su gradonačelnik Mato Franković te zamjenica župana Žaklina Marević.
Vlastita produkcija ostaje i dalje nezaobilaznom okosnicom dramskog programa, potvrđujući nacionalni, kulturni i povijesni identitet koji su Dubrovačke ljetne igre gradile tijekom svog dugogodišnjeg postojanja, uz njegovanje modela Festivalskog dramskog ansambla kao specifikuma. Pored toga, osnažen je i koprodukcijski model kako bi festivalske predstave nastavile živjeti tijekom kazališne sezone te postigle veću vidljivost na hrvatskoj i regionalnoj sceni. Publiku očekuju premijerne izvedbe Krležinog Michelangela Buonarrotija u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca u Rijeci i u režiji Sebastijana Horvata. Michelangela će na lokrumskoj sceni igrati Rakan Rushaidat i rastvoriti vječno, ali uvijek aktualno pitanje odnosa umjetnosti i novca, a samim time i umjetnosti i moći i politike, koje je danas možda važnije nego ikada. Dobro poznat festivalskoj publici još od režije dramske uspješnice „Kate Kapuralice“, Dario Harjaček ovo ljeto priprema izbor iz proze Ranka Marinkovića Pod balkonima. Nužni zajednički nazivnik Marinkovićevih pripovijetki jest Mediteran i njegove gorko-slatke kombinacije, ironija koja prerasta u cinizam i izdvojeni pojedinac smaknut političkim burama i prirodnim jugom. Marinković, taj viški Voltaire koji je za Dubrovnik bio intimno i obiteljski vezan, opsjednut je granicama zatvorenog svijeta, a Mediteran, kao i Dubrovnik jest takav – sav sveden na granice i rituale. Predstava se postavlja u parku sveučilišnog kampusa. U suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, premijerno će, na više gradskih lokacija, biti prikazano Odbrojavanje – na piru s Držićem i Nalješkovićem u režiji Lee Anastazije Fleger, Marine Pejnović i Hrvoja Korbara te izvedbi studenata Odsjeka glume ADU Zagreb. Ovaj projekt bavi se redefiniranjem ideje ambijentalnoga kazališta, onakvoga kakvo u Dubrovniku postoji od 14. stoljeća pa do danas na Igrama, te će obuhvati dijelove opusa Marina Držića i Nikole Nalješkovića, s posebnim naglaskom na pirne drame. Projekt će istražiti osobitosti pirnih drama i običaja u renesansnom Dubrovniku, ali i svadbene običaje suvremenog Dubrovnika, a u rad će uključiti i građane. Publiku očekuje i dubrovačka premijera predstave Ispravci ritma u režiji Gorana Sergeja Pristaša, nastale u koprodukciji izvedbenog kolektiva BADco., Drame HNK u Zagrebu i Igara, premijerno izvedene u studenom 2017. u Tonskom studiju HNK u Zagrebu. Četrdeset godina nakon pripovijetke Pavla Pavličića „Dobri duh Zagreba“ ovaj dramski tekst Gorana Ferčeca vraća se temi opsesije ritmom gradskog života i uloge zločina u njemu. Na zadovoljstvo publike, na programu su i reprizne izvedbe lanjske dramske uspješnice Marin Držić – Viktorija od neprijatelja Hrvoja Ivankovića u režiji Ivice Boban i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla.
Dramski program 69. Igara uključuje i međunarodna gostovanja te prikaze ponajboljih recentnih hrvatskih dramskih predstava. Uvjerljiv trijumf na zadnjoj dodjeli Nagrada hrvatskog glumišta imala je predstava ZKM-a Črna mati zemla Kristijana Novaka u dramatizaciji Tomislava Zajeca i u režiji Dore Ruždjak Podolski. Festivalska publika gledat će je na otoku Lokrumu u srpnju, dok će se uspješnica HNK-a u Zagrebu, predstava Ljudi od voska Mate Matišića u režiji Janusza Kice igrati u parku Gradac krajem kolovoza. Jedno od najvažnijih ruskih kazališta, Komorno kazalište Voronjež gostuje s izvedbom Ujaka Vanje Antona Čehova u režiji Mihaila Bičkova, dobitnika Nagrade Stanislavski, što je ujedno i prvo dramsko gostovanje nekog ruskog dramskog ansambla na Igrama. Studentski teater Lero tradicionalno je dio programa Igara, a ovo ljeto festivalskoj publici će predstaviti svoju recentnu produkciju Kitice i perlice u režiji Davora Mojaša.
– Naša su misija mobilnost i komunikativnost ideja, privlačenje novih publika, promoviranje mladog umjetničkog naraštaja, umrežavanje hrvatskih i europskih umjetnika te propitivanje nove ambijentalnosti s naglaskom na afirmaciji interdisciplinarnih i edukacijskih programa. Vjerujem u timski rad te uz troje pomoćnika – Sašu Božića, Tomislava Fačinija i Karolinu Rugle – na čelu s ustanovom, s punim povjerenjem i uz istovjetnu viziju festivala krećemo prema zajedničkom cilju, promičući hrvatske ponajbolje umjetničke vrijednosti, inzistirajući na međunarodnoj prepoznatljivosti i bivajući konkurentni suvremenim trendovima. Ali ne na uštrb ekskluzivnog programa kakav se u Dubrovniku njeguje 69. godina – kazala je intendantica Dora Ruždjak Podolski predstavljajući program prve sezone svog mandata.
Ljubitelji plesne umjetnosti neće ostati uskraćeni jer Igre donose jedan od zanimljivijih baletnih naslova prošle sezone, Derviš i smrt nastao u produkciji Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, u koreografiji Igora Kirova prema libretu Saša Dimoskoga temeljeno na motivima istoimenog djela Meše Selimovića i glazbi koju potpisuje Goran Bojčevski. Jedinstven plesni program je i komad za četiri plesača A Love Supreme, nastao na glazbu Johna Coltranea po čijem poznatom jazz albumu ples nosi ime. Koreografiju potpisuju Anne Teresa De Keersmaeker i Salva Sanchis, a produkciju ugledni belgijski plesni ansambl Rosas. Bitef teatar gostuje s plesnom predstavom Macbeth u koreografiji Miloša Isailovića i izvedbi plesača Bitef Dance Companyja. Istoimeno Shakespeareovo dramsko djelo ples koristi kao idejno polazište za prikaz suvremenog svijeta – mračni svijet zavjere, zločina, psiholoških devijacija, vlastoljublja i strasti. U interdisciplinarnoj predstavi Titl, Clément Layes, koreograf i izvođač s berlinskom adresom, sa sebi svojstvenim humorom istražuje složenu međusobnu povezanost između stvari i značenja koje gradimo oko njih, te uspostavlja „rat i mir“ između stvari i misli, a pritom se ne ustručava razotkriti nam buku misli kao i spektakularnu tišinu objekata.
Cijeli članak možete pročitati na: dubrovnik-festival.hr
Foto: nomadFra / Shutterstock