Apolitični

Povijest spužvarstva na Krapnju

 

Prije nego krenemo riječima i slovima u lov na spužve na otoku Krapnju, pojasnimo zapravo što su i kako se ponašaju spužve.
Spužva je životinja, a ne biljka, a u evolucijskom nizu pripada prvim višestaničnim bićima nastalima na Zemlji. U morima svijeta postoji preko 5000 različitih vrsta spužvi, ali svega 15-ak njih ima uporabnu vrijednost pa takve vrste spužvari od milja zovu „pitomim spužvama”. Načelno, spužve uspijevaju u toplijim morima jer vole toplo, mirno i čisto more, hrane se planktonom, a rastu pričvršćene na hridinasta morska dna sve do dubine od 200 m. Da bi narasla do cca 15 cm u promjeru, spužvi trebaju 2 do 4 godine, a budući da planktone dobivaju filtriranjem mora, zapanjujući je podatak da spužva prosječne veličine dnevno profiltrira nešto manje od 2000 litara morske vode.

U hrvatskom moru obitava vrlo kvalitetna oblo-okrugla vrsta spužve tzv. dalmata fina, koja u promjeru naraste do 40 cm, a karakterizira je vrlo fina struktura zbog koje je na tržištu cijenjena i tražena. Osim ove, u Jadranu uspijeva još jedna vrsta spužve, zbog specifičnog oblika i karakteristične žilavosti zvana slonovo uho. Ona pak može narasti do 1 m u promjeru, ali nije tako cijenjena poput svoje pitome srodnice.

Krapljane je o načinu lova, prepoznavanju i preradi spužvi naučio fra. Antun Grk iz Krete. U samim začecima lova spužva (spuga) se vadila samo ostima na manjim dubinama da bi se kasnije polako uvodili i ronilački aparati. Krajem 19. st. posadu za lov na spuge činilo je oko 8 ljudi od kojih su samo dva-tri člana posade bili ronioci, dva veslači, dva su radila na pumpi za zrak, dok su dvojica gazili, prali i sušili izvađene spužve. Tada je lov spužava bio zabranjen svake treće godine kako se ne bi devastirala njezina staništa. Kako bi unaprijedili spužvarstvo 1893. g. osnovana je zadruga kojoj su Pomorske vlasti iz Trsta donirali ronilački aparat. Krajem 19. st. u zadruzi je radilo oko 14 ronilaca piše u dokumentima o povijesti spužvarstva ovog kraja.
Na Krapnju danas djeluje desetak posada za ulov spužvi, a modernizacija je donijela i otvaranje manje rafinerije za obradu koja se nekad obavljala ručno.
D. Šabić