Apolitični

Povijesna poveznica – Rama, Cetinski kraj i Dalmacija!

Franjevački Samostan Rama-Šćit

Povijesna poveznica – Rama, Cetinski kraj i Dalmacija!

Umjetno jezero Rama

Iako su stoljeća prošla, geni su kameni, čuvaju čvrsto u krvi Ramljaka i Sinjana i žitelja Cetinske krajine , sjećanje na povijest, seobu iz Rame u Sinj i zajedničke pretke. Poveznica je i Čudotvorna slika Majke od Milosti. Štuje se ona i u Rami i u Sinju. Štovanje Majke od Milosti postalo je prepoznatljivo diljem svijeta. Ako nekome u Chicagu spomenete riječ „Hrvati“, prvo što će vam odgovoriti bit će „Velika Gospa“. Njima je Velika Gospa ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.
O odlasku Ramljaka u Cetinsku krajinu raspravljali su mnogi, oslanjajući se često na narodnu pjesmu i predaju, ali i na povijesne dokumente. Informacije o ovom događaju možemo pronaći u posebnoj knjizi koja sadržava radove s povijesno-teološkog simpozija održanog na Šćitu 4. i 5. rujna 1987. povodom tristote obljetnice prisilnog odlaska franjevaca i puka iz Rame. Izvore o toj seobi pronalazimo i u mletačkim knjigama, sinjskoj kronici te mnogim drugim izvorima.
Franjevci su sa sobom ponijeli neke dragocjenosti, i to ono što su mogli „naprtiti na konje“, „ono ruha sakristije“. Među tim stvarima našla se i Gospina slika, koja se danas nalazi u franjevačkoj crkvi u Sinju. Ovaj događaj usjekao se duboku u dušu Ramljaka i o njemu se i danas pričaju legende. Tako jedna priča kaže da su fratri noseći Gospinu sliku uz Klanac i penjući se na Proslapsku planinu, zastali, da su okrenuli sliku prema ramskoj kotlini i da je Gospa uzdahnula i rekla: „Moja Ramo, moja grdna rano!“
Ni Ramljaci ni Sinjani nisu zaboravili gdje je ostao dio njihovih pradjedova. Već je u 19. stoljeću, točnije 1887. godine proslava dvjestote godišnjice doseljenja naroda u Cetinu bila proslavljena uz nazočnost i fratra iz ramskog samostana, fra Bone Milišić. U Ramu su 15. svibnja 1966. stigla četiri autobusa sa sedam fratara i pet časnih sestara donijevši ploču kao uspomenu svoga hodočašća prvotnoj crkvi gdje se čuvala slika Gospe kao „Majke od milosti“. 1966. godine u listopadu iz Rame se išlo na veliko hodočašće povodom 250 obljetnice krunjenja slike Gospe Sinjske-Majke od Milosti i oslobođenja od turskog ropstva. Na hodočašće je krenulo pet autobusa i sedam osobnih automobila. Zabilježeno je da je išlo 250 osoba. Sinjani su ih primili kao najrođenije. Otimali su se tko će više primiti na konak te ih pogostili kao svoje rođake.

Jedan od velikih događaja vezanog za Ramu i Ramljake dogodio se 6. rujna 1987. u vrijeme proslave Male Gospe i 300-te obljetnice bijega franjevaca i naroda u Cetinsku krajinu. Toga dana su sinjski fratri sa sobom donijeli sliku Majke od Milosti ili Gospe Sinjske u Ramu. Veze su nastavljene svake godine hodočašćem Ramljaka u Sinj, a Sinjana u Ramu. Svake godine se organiziraju pojedinci u skupinu ili organizirano autobusom idu na zavit svojoj Gospi. Nedavni uzajamni posjeti predstavnika dviju općina govore o stvaranju još čvršćih veza ova dva mjesta.
Tako je Terracon news povodom dana općine Rama-Prozor krenuo iz Splita, do granice Kamensko trebalo nam je oko sat vremena lagane vožnje. Vrijeme je bilo poluoblačno, no dolaskom do Tomislavgrada počelo je i kišiti. Od Duvna do „svete doline Rame“ ima oko tridesetak minuta vožnje , ali preko planinskog gorja zvanog Vran planina. Ugodna i laganija vožnja Vran planinom ostavila nam je dojam kako ima života u njoj jer smo naišli na veliko stado krava , a nešto kasnije i na farmu mlijeka i sira. Središnjim dijelog gorja čak se uzgaja i kukuruz , obrađuje se dio plodnog terena za travu i neke druge žitarice.

Da bi došli u Ramu, morate proći kroz Gornju Ramu, zaseok sa starim u većini kamenim kućama, s prekrasnom prirodom i igrom kamena i zelenila. Uskoro je došao pogled divljenja s padina, pogled na dolinu, umjetno jezero, otočiće, pogled na divnu Ramu. U daljini svakako se primjećuje franjevački samostan Rama-Šćit sa svojim prekrasno uređenim vrtom i spomen obilježjima.
Naime, subota je samo jedan dan od tjednog obilježavanja „Dani općine Prozor Rama 2014“, u kojem se isprepleće zanimljivi i bogati športsko glazbeni i kulturno vjerski program. Tog dana posebni gosti Rame bili su legende i veterani splitskog Hajduka koji su u lijepoj športskoj dvorani odigrali zanimljivu revijalnu utakmicu protiv veterana i zvijezda Rame i Prozora. Tako su Šurjak, Vilson Džoni, Gudelj, Pralija , Adamović i drugi imali dostojne protivnike od 40 i više godina na domaćoj strani, bilo je golova, sjajnih nogometnih poteza i vještina, a pobjedila je ljubav i zajedništvo dobrih ljudi Ramske doline i Dalmacije.
Ugodnu i slavljeničku večer upotpunili su sjajnim koncertom estradni umjetnik Goran Karan i splitska klapa Filip Dević.

Povodom revijalne utakmice izmjenjeni su prigodni pokloni za dugo sjećanje , domaćini Ramljani pokazali su svoje izazito veliko srce , gostoprimstvo koje će se dugo pamtiti, a medju njima najzadovoljniji je bio prvi medju jednakima, načelnik Jozo Ivančević.

Jozo Ivančević načelnik općine Rama i novinar Terracon-a

Svatko tko dođe u Ramu počašćen je , ugodno primljen , zbrinut i prihvaćen. Takvi su ljudi ovdje pričaju nam sumještani, tko god da dođe,putnik, gost, dobronamjernik, dobro je došao i ne samo u dane općine nego preko cijele godine.
Uistinu smo se u to i uvjerili , prekrasna dolina s umjetnim jezerom , priroda okružena ljepotom i planinskim masivom, gastronomska ponuda poput domaće pure i najsvježijih šarana i pastrve na svijetu, uz to najveći raci koji stavljaju nepce u prvi plan, pite u kruh ispod peke, i ovako bi još puno redaka ispisao o ljepoti i plemenitosti ovog kraja.
Hrvatski čovjek u Dalmaciji, posebno u Sinju i Cetinskom kraju nosi u svojim genima djelić Rame koji ga dodatno oplemenjuje i obogaćuje kao potpunog i dobro plemenitog.
Dodjite kao i mi u dolinu Rame, u dolinu ljepote, u dolinu dobrog „velikog“ čovjeka. Od Dalmacije samo dva do tri sata vožnje. Nije daleko. Rama Vas očekuje !
Jer povijest nas veže!

Subota 06 rujna 2014 ” Dani općine Prozor-Rama 2014″

Više u kategoriji: Kultura, Povijest

D. Šabić, mag. nov.