U kupnji ste vina. Stojite pred velikim masivnim policama prepunjenim vinskim bocama. Svaka od njih vas privlači i zove na svoj način. No, vaše znanje o vinu, najblaže rečeno, je oskudno i jedino što znate jest prepoznati lijepu etiketu od one malo manje lijepe.
Evo rješenja vašeg problema.
Donosimo osnovne pojmove vina, odnosno pojmove koji vam mogu poslužiti kao nit vodilja pri kupnji i vlastitom odabiru. Sigurni smo da ako makar nešto znate o vinima, onda je to podjela vina po boji. No, ponovimo zajedno. Boju određuje boja bobica grožđa, uz proces proizvodnje vina, a razlikujemo bijela, ružičasta (roza) i crna (crvena) vina. Prvo ih svrstavamo u tri osnovne kategorije – mirna, prirodna vina, zatim pjenušava vina i konačno, specijalna vina.
Sigurno ste mnogo puta čuli za suho vino ili polusuho, no nikad se zapravo niste zapitali što to znači. Naime, alkohol u vinu nastaje fermentacijom šećera. Pojednostavljeno rečeno, šećer koji proizlazi iz grožđa pretvara se u alkohol. Stoga razlikujemo vina prema sadržaju, odnosno ostatku šećera u vinu i to:
- Suha vina – sadrže 0 – 4 g/l
- Polusuha vina – sadrže 4 -12 g/l
- Poluslatka vina – sadrže 12-50 g/l
- Slatka vina – sadrže više od 50 g/l
Nadalje, područje uzgoja grožđa, berba, način prerade i proces proizvodnje te samo dozrijevanje i čuvanje vina uvelike utječu na kvaliteta vina. Iz toga proizlazi klasifikacija vina po kakvoći, a razlikujemo:
- stolna vina
- stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla
- kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla
- vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla
- predikatna vina u koja pripadaju:
- kasna berba – vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i čiji mošt ima najmanje 94° Oechsla
- izborna berba – vino proizvedeno isključivo od brižno izabranog grožđa, čiji mošt sadrži najmanje 105° Oechsla
- izborna berba bobica – vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica čiji mošt sadrži najmanje 127° Oechsla
- izborna berba prosušenih bobica – vino proizvedeno od prosušenih bobica čiji mošt sadrži najmanje 154° Oechsla
- ledena berba – vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7 °C i prerađeno u smrznutom stanju, a čiji mošt sadrži najmanje 127° Oechsla
- arhivska vina
- specijalna vina u koja spadaju:
- desertna vina
- likerska vina
- aromatizirana vina
- pjenušava vina u koja pripadaju:
- prirodno pjenušava
- gazirano pjenušava vina
Pobliže ćemo pojasniti neke od glavnih kategorija radi lakšeg poimanja pojmova. Predikatna vina nastaju u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevanja, načina berbe i prerade te daju posebnu kakvoću, a moraju biti proizvedena samo od grožđa preporučenih sorti za pojedino vinogorje. Za arhivska vina karakteristično je da se čuvaju u podrumskim uvjetima dulje od njegovog optimalnog zrenja, a najmanje pet godina od dana prerade grožđa u vino, od čega najmanje tri godine u boci. Specijalna vina dobivaju se posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez dodatka ili s dodatkom određene količine vinskog alkohola, vinskog destilata, šećera, koncentriranog mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih tvari biljnog podrijetla. Pjenušava vina, uz ostale određene sastojke, sadrže i povećanu količinu ugljičnog-dioksida, zbog kojeg se kod otvaranju boce razvija obilna pjena.
Čestitamo! Nakon što ste sve ovo pročitali i naučili, dodjeljujemo vam diplomu vinskog znalca prvog stupnja. Čitajte nas i dalje i usavršavajte svoje znanje o vinima.
P. Mimica