U svim mjestima otoka Korčule uobičajene su karnevalske pokladne priredbe od sredine siječnja do tzv. čiste srijede -Pepelnice koja prema crkvenom kalendaru svake godine pada na drugi datum, a najkasnije do kraja veljače. Tada se u Korčuli tjedno održava ples pod maskama „Maškare“ na kojem osim pojedinačnih maski sudjeluju duhovite skupine s malim programom, a priređuju se i dječje maskirane priredbe.
Vrhunac je svakako pokladni utorak, kad se sudi Krnovalu jer je „kriv“ za nezgode koje su se tijekom godine zbile u mjestu. Sve završava kažnjavanjem – spaljivanjem krivca i veseljem uz tradicionalna domaća jela i vina. Inače su se u vrijeme karnevala na otoku održavali plesovi – „bali“ koji se u Blatu naziva „blatski tanac“, u Pupnatu i Žrnovu „stari bali“, a u Čari i Smokvici „tanac“. Dodajmo i to kako je posebnost grada Korčule tradicionalni ljetni karneval koji se održava 30. lipnja kada se priprema i priređuje maškarani doček pola Nove godine. Kroničari ističu da maškarade, s manjim ili većim uspjehom, i danas žive, ali mnogi se sjećaju dana kada su one bile pravi događaj i kada je u njima sudjelovalo cijelo mjesto. Još nadodaju da većina pokladnih izraza, predmeta i jela koja se pripravljaju u pokladama počinju sa slovom „k“, kao Korčula i Krnoval: karneval, kavalkina, kotiljun (vrsta plesa), konfeti, kalamuča, korijandoli, kana (klobuk od tvrde slame), kanotjera (cilindar), karoca, kar, kaporjun, kapobanda, kantadur, klašuni, klepetuša (sprava za stvaranje buke), krepajica, klapa, kontrapartija itd.
D. Šabić
Foto: TZO Blato