Stanovništvo se rapidno urbanizira što znači da se ljudi u sve većoj mjeri sele u gradove. U bliskoj će budućnosti gradovi dodatno nabujati što će dovesti do značajnog porasta golemih urbanih konglomeracija.
Dok je još pred nešto više od 100 godina u gradovima živjelo svega 10 posto svjetske populacije, danas se ta brojka popela do vrtoglavih 50 posto. Stručnjaci prognoziraju da će do 2050. u gradovima živjeti više od tri četvrtine ukupne svjetske populacije.
Uzmemo li u obzir izazove s kojima se nose megalopolisi, čovječanstvo očekuje priličan organizacijski izazov. Toliko nam je svima jasno, ali većina nas ipak ne zna kako će se ova transformacija događati niti koje će sve procese uključivati. Stoga smo nazvali Josipa Stjepanovića, stručnjaka za pametne gradove, koji nam je detaljno objasnio što nas sve narednih 30 godina očekuje.
„S porastom broja stanovnika povećava se i potreba za javnim gradskim uslugama. Raste broj sudionika u prometu, a s porastom tog broja raste i stupanj zagađenosti zraka“, krenuo nam je pričati. „Zato je od ključne važnosti na vrijeme pronaći pametna i održiva rješenja kako bismo i generacijama koje će nas naslijediti osigurali kvalitetan život“, nastavlja Stjepanović.
Kako to u životu obično biva, do velikih se pomaka dolazi nizom malih koraka. Shodno tome, Stjepanović nam priča što sve jedan pametni grad čini pametnim. „Kako bi neki grad postao pametan potrebno je riješiti niz stvari. Recimo, u javnoj rasvjeti obične žarulje zamijeniti LED rasvjetom, uvesti široko dostupan sustav e-bicikla ili razviti aplikaciju za parking koji javlja slobodna mjesta i omogućuje jednostavno. Tu je i pitanje smeća. Neki pametni gradovi imaju kante s ugrađenim senzorima koji javljaju kada je kantu potrebno isprazniti, a ključne su i Wi-Fi pokrivenost te broj punionica električnih automobila…“
Bez obzira na to koliko vam se ovaj koncept činio rezerviranim samo za napredne zemlje, pametnih gradova, otkriva nam naš stručnjak, itekako ima i u Lijepoj našoj. „Po pitanju pametnih gradova u Europi prednjače Barcelona, Stockholm, London i Beč, ali pametnih gradova ima i u Hrvatskoj. Kod nas se na tom planu, recimo, nameće Dubrovnik s projektima kao što su Pametni parking ili Pametne kante za otpad s ugrađenom prešom koja smanjuje volumen otpada i senzorom koji javlja komunalcima kada treba kantu isprazniti.“
Osim toga, priča nam Stjepanović, Dubrovčani se mogu pohvaliti i Pametnom ulicom s Wi-Fi pokrivenošću i pametnom rasvjetom. „Zbog svega toga Dubrovnik je proglašen najboljim Smart Cityjem u Hrvatskoj“, otkriva nam.
Cijeli članak možete pročitati na: native.tportal.hr
Foto: Pixabay