KLIMATOLOZI Jadranskom moru predviđaju topliju i slaniju budućnost, a morski biolozi pustoš.
Strujanje mora bit će slabije, baš kao i donos kisika i hranjivih soli u duboke slojeve mora, razdoblja visokih temperatura na dubinama od više desetaka metara postat će učestalija i duža, a sve to utjecat će na morske organizme.
Jadransko more mijenja se i zbog ljudskog utjecaja – prelova komercijalnih vrsta, kanalizacijskih ispusta u moru, pretjerane marikulture, nasipanja obala i sl.
Te promjene više nisu dugoročne, već se događaju u kratkom razdoblju, u zadnjih tridesetak godina. Promjene su očite, a ponajbolje ih vide ronioci. Nestaju mnoge vrste, primjerice plemenita periska, dolaze nove invazivne vrste iz toplijih, tropskih područja, poput ribe lava. Alge prekrivaju morsko dno i guše sesilne organizme, dok intenzivna cvjetanja mora u kasno proljeće i ljeto, osobito u sjevernom Jadranu zbog rijeke Po, stvaraju pogodnu bazu za bakterije koje napadaju morske organizme. Ako se svi ti negativni procesi nastave, budućnost Jadrana, čak i ona bliska, ne izgleda bajno.
Odumire i do 40% organizama
No Kružić ističe da nemamo podatke o temperaturama mora prije 30 ili 40 godina u nacionalnim parkovima i parkovima prirode u kojima on i njegovi kolege rade mjerenja.
“Primjerice, to su Telašćica, Kornati i Mljet, gdje se danas uglavnom mjeri temperatura na vanjskoj strani prema otvorenom moru na dubinama do 40 metara. Sigurno je i sredinom prošlog stoljeća bilo nekih temperaturnih anomalija, no posljednjih 30 godina ta se mjesta puno više istražuju i bilježi se češće ugibanje dijelova populacija bentoskih organizama. To nisu potpuna izumiranja, već ugiba 20 do 30, no ponekad i 40 posto populacije. Također se sve učestalije javljaju alge, koje stižu iz tropskih i drugih toplijih mora i naseljavaju naša područja. Sve veća područja postaju pokrivena zelenom algom Caulerpa cylindracea i crvenom algom Womersleyella setacea, koje se bore za teritorij i guše druge sesilne organizme”, kaže Kružić.
“Mi klimatske promjene ne možemo zaustaviti. No, teoretski neke probleme možemo ublažiti. Naime, sve negativne čimbenike, koji dodatno pogoršavaju situaciju u moru, trebamo pokušati svesti na najmanju moguću razinu. Nitko se ne pita što kad izlovimo svu ribu iz Jadrana, što kad izgradimo i izbetoniramo svu obalu, kao što je to učinila Španjolska, kad uništimo podmorje anoksijom zbog pretjeranog cvjetanja mora. Što kad uništimo naše more? Ljudi se najčešće tješe da nećemo ili da ima još dosta vremena. No nemamo više vremena. Primjerice, na Indexu ste već pisali o nasipavanju, odnosno nadohrani plaža šljunkom. Ako u njemu ima puno zemlje ili materijala u kojima ima dosta hranjivih soli, odnosno materijala koje koristi fitoplankton i ostale alge koje rastu na području s visokim organskim opterećenjem, poput morskih salata roda Ulva, za očekivati je da će to, u kombinaciji s višom temperaturom, pogodovati njihovu razvoju”, kaže naš morski biolog.
Cijeli članak možete pročitati na: index.hr
Foto: Youtube screenshot