Plug je vrsta oruđa kojim se ore tlo.
Glavni dijelovi su lemeš ili ralo koje služi za vodoravno rezanje brazde; crtalo ili nož, za okomito rezanje brazde, te ogrnjača ili daska, za prevrtanje drobljene brazde.
Ovo ratarsko oruđe iz davne je prošlosti. Plug se razvio iz ručnog rala i motike još u neolitiku na području Mezopotamije. U 2. tisućljeću upotrebljavao se u sjevernoj Italiji i južnoj Švedskoj, a u 1. tisućljeću na čitavom području Sredozemlja, u istočnoj Europi i Kini. Amerika, južna Afrika, Australija i Oceanija nisu poznavale plug sve do europske kolonizacije. Prvi plugovi bili su izrađeni od drva, a za vuču je služila stoka (vol, bivol, deva, jak, konj). Njime se moglo orati većinom samo rahlo nizinsko tlo jer su bili lagani i krhki. Iako su već antički narodi otkrivali plugove, tek je u 18. stoljeću došlo do znatnog napretka u njihovoj konstrukciji. Pojedini dijelovi zamijenjeni su dijelovima od kovanog željeza. U 19. stoljeću prevladavaju čelični plugovi tvorničke proizvodnje kod kojih se za vuču upotrebljavaju strojevi. Danas se izrađuju jednobrazni, dvobrazni i višebrazni plugovi koji se uglavnom koriste za traktorsku vuču. Osim lemešnog pluga, upotrebljavaju se i tanjurasti, kod kojih ulogu lemeša i crtala obavljaju tanjuri vrlo oštrog ruba.
Racionalna obrada tla u Slavoniji, Srijemu, Podravini, Lici i drugim krajevima Hrvatske, gdje su uvjeti za obradu tla prilično teški zbog visokog sadržaja čestica gline u tlu, često traži primjenu različitih strojeva. Osnova obrade tla je moderan plug i oranje pri dubini od 12 do 28 cm, samo u iznimnim slučajevima do 30 cm. Oranje treba raditi s plugovima koji ne mrve tlo preintenzivno jer se većina oranja radi u jeseni i poorano tlo ostavlja se preko zime. Niske temperature u zimskom periodu obave konačnu obradu tla i pridonse stvaranju idealne strukture. Dublje oranje nema smisla jer se nepotrebno troši više energije, a to znači i višu cijena obrade. Za dublje oranje potrebni su teži traktori pa je veće gaženje tla, što kasnije opet rezultira većim troškovima.
Iskustava poljodjelaca i svih koji se bave obradom zemlje pokazuju kako način rada i obrada tla, sjetva i gnojidba, najvećim dijelom utječu na prinose, a time i na konačnu profitabilnost posla kojim se bave poljoprivredni proizvođači.
D. Šabić