Plemenita periska (lostura) živi na pjeskovitom dnu plitkih priobalnih područja prednjim, šiljastim dijelom ljušture zakopana u sediment, na dubinama od 2 do 30 m. Posebno je značajna u livadama morskih cvjetnica, ali je gustoća njezinog naselja rijetko veća od jednog primjerka na 10 m2 površine morskog dna. Ljušture, naročito starijih primjeraka, redovito su bogato obrasle algama, spužvama, cjevašima, mahovnjacima i drugim manjim sjedećim životinjama.
Periska je sredozemni endem i rasprostranjena je u čitavom Jadranu. Ova je vrsta najveći školjkaš u Sredozemnom i Jadranskom moru te je vrlo cijenjeni ukras i traženi suvenir. Populacije periske, zbog prekomjernog izlovljavanja, u mnogim su turističkim područjima potpuno uništene. Stoga je periska od 1994. godine zakonom zaštićena te je sakupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom strogo zabranjena.
Prstac
Prstac je valjkasti školjkaš dugačak do 12 cm. Živi na obalnim stijenama, liticama i samostalnom većem kamenju, u vlastitim bušotinama koje se rastom školjkaša šire. Vrlo je čest i u podmorskim špiljama. Životna dob prstaca je oko 80 godina.
Rasprostranjen je u sjeveroistočnom Atlantiku te cijelom Sredozemnom i Crvenom moru.
Ovo je u kulinarstvu jedna od najcjenjenijih vrsta školjkaša, pa su se razvojem turizma na Jadranu, zbog prekomjernog izlova, populacije prstaca mjestimice jako smanjile. Kako je za vađenje ovog školjkaša neophodno razbijati stijene, njegovim izlovom uništavaju se velike površine kamenite obale koja se ni na jedan način ne može obnoviti.
Lomljenje stijena čekićima uzrokuje razaranje čitavog staništa, nestanak autohtonih zajednica i pretvaranje u podvodnu pustinju. Za ponovno obnavljanje biocenoza i naseljavanje autohtonih biljnih i životinjskih vrsta ponekad su potrebna desetljeća. Upravo zato zabranjeno je razbijanje stijena u priobalnom području te izlov prstaca i njihovo stavljanje u promet na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
Kada su u pitanju školjke u Jadranu, velik broj predstavlja poslasticu svakoj ribi, no dosadašnja ribarska iskustva obuhvaćaju samo nekoliko vrsta. Dagnja (pedoća) na prvom je mjestu. Svježa je dagnja nezamjenjiva meka za lov ribe iz obitelji ljuskavki, a rado je zagrize bukva, gira, arbun, ovčica, špar, fratar, grb i druge. Do dagnje je lako doći jer se tijekom cijele godine prodaje na svim ribarnicama, a može se kupiti i na svim uzgajalištima; športski je ribolovci love cijelu godinu, ali najviše u toplijim mjesecima jer su tada najpunije.
D. Šabić, mag.nov.