Za književnu nagradu tportala, koja se dodjeljuje 15. put, prijavljeno je 47 naslova. U konkurenciju ulaze hrvatski romani izdani u prošloj kalendarskoj godini, a prijavljuju ih izdavači ili autori. Žiri je izbor najprije suzio na 11 polufinalnih naslova, a ovih pet romana, prema njihovoj odluci, ulazi u finale:
Marija Andrijašević: Zemlja bez sutona (Fraktura)
‘Biologinja, preciznije skupljačica sjemenki s ugroženih područja Glorija Suton dolazi u posjet ocu u Split između dvaju terena. Taj će posjet neminovno biti i povratak u očev rodni kraj Vrj, zaselak Sutoni, negdje u Dalmatinskoj zagori, blizu Cetine. Tamo sreće Jadrana, prijatelja iz djetinjstva, njegovu kćer Altu, pokoju invazivnu vrstu, ali i zadatak presađivanja stabla. Svi Glorijini pokušaji da makar na trenutak živi u sadašnjosti bit će preplavljeni bršljanima sjećanja i njezinim korjenitim vezama s prošlim životom.
Sandra Antolić: Svojevrsna (Vuković & Runjić)
‘Sandra Antolić u svojim je kratkim proznim tekstovima pokazala veliku jezičnu originalnost, ludičnost i odlično poznavanje kajkavskih idioma – a sve se te osobine očituju i u njezinu romanu ‘Svojevrsna’.
Marinko Koščec: Sami (V.B.Z.)
‘Roman ‘Sami’ čitaoce ne ostavlja ravnodušnim. Napisan jezikom sočnim i duhovitim, smješten u poznato okruženje kolektivne paranoje koja je dodatno pojačana ‘geološkom pobunom’, Koščecova knjiga je prvi roman pandemije koji stvari stavlja izvan konteksta teorije zavjere i manihejske podjele na dobro i zlo.
Đorđe Matić: Niotkuda s ljubavlju (Ljevak)
Glavni junak romana ‘Niotkuda s ljubavlju’ 1991. odlazi iz domovine jer osjeća da će stvari krenuti po zlu i da će njegovo, dotad uobičajeno ime, odjednom zazvučati kao poziv na nasilje. Kao egzilant koji se ‘nije izgubio ali se nije ni našao’, on luta od sjevera do juga kontinenta, ne nalazeći utjehe ni u omamljivoj magmi sjećanja. Nakon epizode u Rimu privremeni dom nalazi u Amsterdamu, u zemlji i gradu ‘gdje su snovi nepoželjni’, a on ih, ustrajno, sanja. Jedna žena i jedna knjiga trebale bi zatvoriti krug njegova života.
Nora Verde: Moja dota (OceanMore)
‘U središtu romana ‘Moja dota’ Nore Verde prkosna je djevojčica koju pratimo od početka 1980-ih, kada u žutim bermudama, s frizurom na princa Valianta i Martijem Misterijom u torbi, putuje iz Splita u Velu Luku, u kojoj provodi ljeta kod voljene babe. Idilične dane s babom, ispunjene kućanskim poslovima, pjesmom i pričanjem priča, narušava barbina prijeteća prisutnost, a prolaskom godina djevojčicu sve više opterećuje osjećaj nepripadnosti svojoj radničkoj i težačkoj obitelji.
Detaljniji pregled svih dosadašnjih dobitnika tportalove književne nagrade pogledajte na ovoj poveznici.
Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr