Apolitični

Otok Badija u ruhu kulture, duhovnosti i turizma

By Anto (talk) 07:42, 7 August 2009 (UTC) (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons

Badija je najveći otok korčulanskog arhipelaga. Njegove najveće vrednote su bujna makija, borovi i samostan s crkvom iz 15. stoljeća. Obiluje plažama i mjestima koja su pogodna za kupanje te je idealan za provod u prirodi. Prvi put se spominje 1368. kao Školj (otok) svetog Petra, a godine 1392. naseljavaju ga franjevci iz Bosne. Ime Badija otok je dobio po samostanu (lat. abbatia – opatija) koji je izgrađen na prelasku s 15. na 16. stoljeće. Današnja crkva je renesansno djelo, a monumentalni klaustar sagradili su korčulanski majstori u 15. i 16. stoljeću. Otok je vraćen 2003. svome pravom vlasniku – Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru, a dvije godine kasnije zadarski franjevci ugovorom ustupaju samostan Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji na 99 godina. Samostan i crkva na Badiji, nakon više od 60 godina postupno se obnavljaju te dobivaju novo ruho i osvježeni izgled. Povijest Badije, ljepota njezinih građevina i prirode koja ih okružuje uz buduće duhovno-rekreativne programe učinit će Badiju jedinstvenim kulturnim, duhovnim i turističkim središtem.
Više u kategoriji: kulturna baština
D. Šabić