Godina 2016. proglašena je spomen-godinom Nikole Šubića Zrinskoga, a u četvrtak, 9. lipnja možete posljednji put u ovoj sezoni pogledati popularnu operu Ivana pl. Zajca inspiriranu povijesnim likovima i zbivanjima, koja je jedno od najpopularnijih i najizvođenijih djela naše glazbene scene, pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera u režiji Krešimira Dolenčića!
Praizvedba opere 1876. godine bila je višestruko važan kulturološki događaj, između ostaloga i zato što je označila početak rada Baleta, još jedne umjetničke grane unutar Hrvatskoga narodnog kazališta.
Tematizirajući posljednje sigetske dane hrvatskog junaka Nikole Šubića Zrinskog i njegovu junačku pogibiju, djelo je već na praizvedbi doživjelo nezapamćen uspjeh i do danas zadržalo iznimno i počasno mjesto na hrvatskoj opernoj sceni. Najveći ushit izazvala je potresna zakletva sigetskih junaka i finale „U boj, u boj” koji je kao zborska pjesma skladan deset godina prije opere. Djelomice, veliku popularnost djelo može zahvaliti portretiranju stvarnoga junaka iz hrvatske prošlosti, koji je u teškim uvjetima turske najezde spasio Slavoniju od potpunoga porobljavanja. Iako nije uspio spriječiti Turke u zauzimanju nekih gradova, hrabro je poginuo braneći Siget.
U predstavi nastupaju: Ljubomir Puškarić, Ivanka Boljkovac, Marija Kuhar, Nikša Radovanović, Ozren Bilušić, Tvrtko Stipić, Luciano Batinić, Mario Bokun, Davor Radić, Neven Mrzlečki, Željko Grofelnik, Robert Palić, Antonio Brajković, uz zbor Opere HNK i baletni ansambl.
Dva tjedna kasnije, u četvrtak, 23. lipnja, posljednji put ove sezone izvest ćemo i najuspješnije i najpopularnije djelo Jakova Gotovca, operu „Ero s onoga svijeta”, pod ravnanjem Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića, već davno ubrojenu među najuspjelije slavenske komične opere! Djelo od praizvedbe u Hrvatskome narodnom kazalištu 1935. godine gotovo ne silazi s repertoara svih nacionalnih kazališnih kuća, a u inozemstvu je izvedeno na više od sto opernih pozornica.
Brojni osvrti ocjenjuju Eru zaštitnim znakom hrvatske opere koji prenosi melodije, ritmove, pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojeni. Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku, u uskoj su vezi s iznimnim libretom Milana Begovića, prepunim duhovitih i domišljatih stihova. Efektan baletni finale opere, furiozna tempa, koji se često izvodi i izvan operne strukture, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojemu glazba prožeta etnosom dalmatinskoga zaleđa dolazi u prvi plan.
Ansambl predvode solisti: Siniša Štork, Cecilija Car, Kristina Anđelka Đopar, Stjepan Franetović, Davor Radić, Marija Lešaja, Neven Mrzlečki.
Izvor i foto: HNK Zagreb