Vratimo sjećanje gotovo pola stoljeća unatrag pa ćemo zajedno zaključiti kako je Festival dalmatinskih klapa iznikao iz potrebe za očuvanjem bogatog glazbenog naslijeđa Dalmacije od zaborava. U trenutku nastanka pomišljalo se o obrani izvorne narodne pjesme od naleta šlagera banalnih obradi, ali iznad svega „od agresije nekakve kavanske glazbe iz nekih susjednih drugih područja“.
S tim razmišljanjem krenula je skupina omiških entuzijasta u stvaranje Festivala klapske pjesme, a ta se ideja rodila daleke 1967. godine. Povijest festivala piše kako su se spomenute misli i izjave provlačile kroz dnevni tisak, otprilike do sredine sedamdesetih godina. U početku manje, a kasnije sve više, obnova dalmatinske klapske pjesme vezala se uz nastojanja da se za takav projekt zainteresira i pridobije mladež. Suvremeni je način života, naime, nametao nove oblike zabave. Konobe su se počele postupno zatvarati, pa je s njima nestajao i duh tradicionalnog druženja uz klapsku pjesmu. Mediji su, u to doba, jedva marili za novonastale promjene, odnosno za kulturne oblike i društvene aktivnosti, prvenstveno mladih naraštaja.
Bitno je istaknuti da su omiški entuzijasti pokušali glazbenu kreativnost mladih usmjeriti prema oživljavanju i promicanju klapske pjesme. Iz izjava s početka osamdesetih godina dade se, s uvjerenjem, nagađati da je idejni začetnik projekta oživljavanja i obnove klapske pjesme bio Rino Franceschi. Drugo promišljanje je da Frane Franković, dotadašnji student zagrebačkog sveučilišta i aktivni pjevač u klapama Dalmoša, svoju ljubav prema klapskoj pjesmi prenosi na omišku pjacu. Tek kada se njima i njihovim nakanama pridružio Ljubo Stipišić, prvobitna ideja klapske smotre, polako se preoblikovala u Festival klapske pjesme. I tako je krenuo festival od 1967., pa do danas i gotovo pola stoljeća uveseljava i pjesmom ljubi svakog gledatelja, te škrto čuva klapsku kulturnu baštinu kao nematerijalnu svjetsku vrijednost. Uvodne riječi iz povijesti nastanka klapskog druženja, služe nam kao vrijedna uvertira u samu veliku finalnu završnicu ovogodišnjeg 49. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu – za završnu večer muških klapa.
Dakle, u subotu, 25. srpnja s početkom u 21 sat na Trgu sv. Mihovila u Omišu uz izravan prijenos HTV-a, za ukupnog pobjednika festivala borit će se 12 klapa, a to su: MUNITA (m) – Zadar, KAMPANEL (m) – Zagreb, KUMPANJI (m) – Blato na Korčuli, SEBENICO (m) – Šibenik, KOŽINO (m) – Kožino, KRUNIK (m) – Kučine, SVETI LUKA (m) – Otok, PINGUENTUM (m) – Buzet, BUNARI (m) – Vodice, ARTI (m) – Lumbarda, MRIŽA (m) – Split i VINČACE (m) – N. Vinodolski.
A koja će klapa umjetnički i pjevački biti najbolja, najmoćnija ili pak najuvjerljivija i tako postati pobjednik ovogodišnjeg klapskog događaja u Omišu, ocijenit će stručno povjerenstvo u kojem su svi odlični stručnjaci i poznavatelji klapskog izričaja. Stručno ocjenjivačko povjerenstvo radit će u sastavu: dr. sc. Vladan Vuletin, mr. Marijo Krnić, prof. Jasminko Šetka, Mićo Friganović i mr. Nera Gojanović Kljajić, dr. sc. Mirjana Siriščević i Branko Starc, koje će po završetku velikog finalnog natjecateljskog dijela bodovanjem proglasiti najbolju mušku klapu s ovogodišnjih omiških pjaca.
Više u kategoriji: Glazba
Izvor i foto: fdk.hr
D. Šabić, mag. nov.
