Povodom obilježavanja europskog dana filantropije, koji se inače održava 1. listopada, u Hrvatskoj se ideja o podsjećanju na osnovni cilj filantropije, povijest filantropije i njenih predstavnika filantropa te današnje filantrope, slavi cijeli tjedan, od 24. rujna do 1. listopada.
Ovogodišnji tjedan filantropije, na razini Hrvatske, organiziran je u suradnji Zaklade Kajo Dadić, Nacionalne zaklade za civilno društvo te Europske zaklade za filantropiju i društveni razvoj.
U Splitu se tjedan filantropije održava po prvi put, a u programu manifestacije odvijaju se dva događaja: izložba Filantropiju u zajednici u Muzeju grada Splita te Okrugli stol koji se održao na temu „Filantropija danas – kako odgovoriti na potrebe društva?”
Okrugli stol na zadanu temu održao se u dvorani Akvarel splitskog hotela Park, a na događanju su prisustvovali brojni sudionici iz svijeta filantropije, među kojima i Rada Mužinić, upraviteljica zaklade Kajo Dadić te Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Također, na okruglom stolu prisustvovao je i Luis Madureira Pires iz Zaklade Calouste Gulbenkian iz Lisabona, Tatjana Vukman, ravnateljica splitskog Centra za socijalnu skrb te brojni drugi sudionici.
Tjedan filantropije: „Malo po malo postaje puno”
Povodom okruglog stol na temu filantropije i potreba društva postavili smo nekoliko pitanja upraviteljici Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Cvjetani Plavši-Matić.
Recite nam nešto o projektu obilježavanja Tjedna filantropije u Hrvatskoj?
U subotu, 24. rujna, započeo je Tjedan filantropije u Hrvatskoj, a to je ujedno i prvi tjedan filantropije na našem području. S obzirom na to da se u većim europskim gradovima već godinama Dan filantropije zakladništva i donatora obilježava 1. listopada, nekako smo odlučili vidjeti kako to napraviti u Hrvatskoj na način da tu ideju rasporedimo na cijeli tjedan te na nekoliko hrvatskih gradova. Krenuli smo prošlu subotu, 24. rujna u Zagrebu na Zrinjevcu gdje smo predstavili rad zaklada koje su uključene u hrvatski forum naklada za dobrobit, nakon čega smo održali jedan okrugli stol gdje smo porazgovarali o rezultatima razvoja filantropije u Europi te što možemo očekivati od filantropije u Hrvatskoj. Izneseni su rezultati istraživanja davanja u Europi te smo najavili da ćemo s tim istim istraživanjem započeti i sljedeće godine u Hrvatskoj da bismo u 2018. godini imali rezultate koji će pokazati gdje smo mi u odnosu na Europu. Uslijedila je jednu zanimljivu izložbu u samom parku Zrinjevac koja je zapravo retrospektiva filantropije u hrvatskoj prošlosti te smo se osvrnuli na sadašnje trenutke. Izložba je postavljena s ciljem poticaja ljudima da se možda i sami okuse u filantropiji, na bilo koji način. Zatim smo bili u Osijeku gdje je organizirana filantropska šetnja, izložba i okrugli stol gdje se raspravljalo o zanimljivoj temi nezaposlenosti i mladih te koliko filantropija u tome može pomoći.
U programu tjedna filantropije uslijedio je i Split, koji dosta dobro živi filantropiju s obzirom na to da imamo i neke sadašnje osobe koje su učinile iskorake u tom smislu. Eto, nadamo se da ćemo uspjeti podijeliti i neka iskustva s predstavnicima zaklade Calouste Gulbenkian, dvanaeste po veličini filantropske zaklade u svijetu, koja razvoj filantropije njeguje već petsto godina. Ipak, iako u Hrvatskoj razvoj filantropije traje puno kraće, ne smijemo zaboraviti ni našu povijest kada je u pitanju filantropija koja se jest razvijala u prošlosti, ali s nekim prekidima.
Što mislite da filantropija znači Hrvatima te kako je doživljavaju?
Mislim da dobar dio ljudi ni ne zna točno što znači filantropija budući da je često miješaju s filatelijom i skupljanjem maraka. Mi stalno ulazimo u medijski prostor s nekim riječima koje nisu ljudima bliske, pa ustvari kada prevedete riječ filantropiju koja na grčkom jeziku znači čovjekoljublje onda kada postavite to pitanje kako se Hrvati odnose prema drugim ljudima shvatite da mi jesmo narod koji voli pomoći – samo se sjetite poplava i situacija s migrantima. To su područja gdje mi sigurno, impulzivno i emotivno reagiramo te želimo pomoći. Ono što bismo mi s ovim tjednom htjeli postići jest da malo porazgovaramo o sustavu te da vidimo kako institucionalna filantropija, koja je predstavljena kroz rad zaklada, kako bi ona mogla dodatno pridonijeti općem dobru. Isto tako, voljeli bismo malo više osvijestiti i donositelje zakona u Hrvatskoj da je to jedan dodatni način ulaganja u razvoj filantropije i doprinosa općem dobru.
Budući da je ovo prvi tjedan filantropije u Hrvatskoj, kakvom se interesu društva i ishodima programa nadate?
Mislim da su mediji pokazali interes za tjedan filantropije, a isto tako i ljudi koji rade u organizacijama civilnog društva, vladinih institucije i lokalnih samouprava, pa mi se čini da malo po malo to sve kreće u dobrom smjeru. Sam slogan Tjedna filantropije jest „malo po malo postaje puno”, pa se nadamo da ćemo malim, ali sustavnim, koracima podržati sve one koji žele činiti dobro. Dakle, ne očekujem nakon ovog tjedna stotine novih filantropa, ali očekujem buđenje svijesti onih kojih donose odluke i nas koji radimo u korist filantropije.
Tjedan filantropije nastavlja se do 1. listopada u Hrvatskoj, a u Splitu do 3. listopada u Muzeju Grada Splita možete razgledati izložbu Filantropija u zajednici koja pravi kronološki razvoj filantropije u gradu i okolici.