Numizmatika je znanost koja se, u užem smislu, bavi proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca kao predmetima od povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja. U širem smislu, numizmatika se bavi i proučavanjem ordenja i medalja.
Numizmatika je postala važna znanstvena grana koja numizmatički materijal obrađuje kao izvor za političku i ekonomsku povijest, epigrafsku kronologiju, jezikoslovlje, heraldiku i povijest umjetnosti.
Numizmatika se dijeli na tri glavne skupine: kovanice Starog svijeta, kovanice Srednjeg vijeka, kovanice Novog doba.
Najpoznatiji hrvatski numizmatičar bio je Benko Horvat. Rođen je u Vinkovcima 1873. Odlazi na studij prava u Beč, paralelno sluša arheologiju i povijest umjetnosti, ali ih ne završava. Radi kao činovnik od 1901. u upravnim tijelima Hrvatske. Svoj život posvećuje numizmatici. Bio je predsjednik Numizmatičkog društva u Zagrebu, urednik časopisa Numizmatika, kojeg je pokrenuo 1933. i tamo objavio niz stručno-znanstvenih radova s područja rimske i grčke numizmatike.
Imao je opsežnu kolekciju antičkog novca, oko 10 000 komada što ga je sakupio putujući po Italiji, na području svog rodnog grada i drugdje po Hrvatskoj i BiH. Veći dio te kolekcije je danas u numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu, dok je manji dio od nekoliko tisuća komada te kolekcije H. Benko oporučno poklonio muzeju svog rodnog grada.
Sakupio je i zbirku starih umjetnina i slika, oko 600 predmeta darovao gradu Zagrebu koja je danas postavljena u Galeriji suvremene umjetnosti.
Numizmatička zbirka Arheološkog muzeja u Zagrebu svojim je sadržajem bliža profilu kabineta. Broji više od 270 000 primjeraka metalnog novca, papirnih novčanica, medalja, spomenica, plaketa, značaka, kolajna, markica i ľetona. Značajna je i Numizmatička biblioteka koja djeluje u sklopu zbirke.
Osnovna područja koja pokrivaju i odgovarajući inventari su: grčki autonomni novci grčko-rimskih gradova i keltski novac, rimski republikanski, rimski carski i bizantski novac, novac srednjeg i novijeg vijeka te medalje. Kao osobitu rijetkost svjetskih razmjera teško je izdvojiti bilo koju od tih cjelina. Ipak, može se istaknuti izrazito bogata i vrijedna zbirka keltskog novca, zatim ilirsko-grčkog novca, pojedinih medalja i svakako, skupne nalaze iz svih razdoblja.
Dodajmo kako je prvi numizmatički kongres u Hrvatskoj održan 1995. godine i od tada se održava svake tri godine. Do sada je na kongresima sudjelovalo 170 numizmatičara iz 25 zemalja, a priopćeno je 118 radova. Svaki je kongres urodio zapaženim zbornikom radova.
D. Šabić