Nova studija otkrila je da su se mala jezera na Zemlji značajno proširila tijekom posljednja četiri desetljeća – što je zabrinjavajući razvoj, s obzirom na količinu stakleničkih plinova koje emitiraju slatkovodni rezervoari.
Između 1984. i 2019. godine globalne površine jezera povećale su se za više od 46.000 četvornih kilometara, kažu istraživači, a prenosi Science Alert. To je nešto više od površine koju pokriva Danska. Ugljični dioksid, metan, dušikov oksid i drugi plinovi stalno se proizvode iz jezera, zbog bakterija i gljivica koje se hrane na dnu vode, grickajući mrtve biljke i životinje koje su otplutale na dno jezera.
Sveukupno, ovo širenje jezera jednako je godišnjem povećanju emisija ugljika u regiji od 4,8 teragrama (ili trilijuna grama) CO2 – što je za nastavak usporedbe zemalja jednako povećanju CO2 koje je emitiralo cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo 2012. godine. “Posljednjih desetljeća došlo je do velikih i brzih promjena s jezerima koje utječu na račune stakleničkih plinova, kao i na ekosustave i pristup vodnim resursima”, kaže kopneni ekolog Jing Tang sa Sveučilišta u Kopenhagenu u Danskoj.
Cijeli članak možete pročitati na: klik.hr
Foto: Pixabay