“Nek´ ti je zemlja laka?”, prva ovogodišnja izložba u Muzeju grada Trogira
Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da će izložba kustosice Lujane Paraman “Nek´ ti je zemlja laka?” – spasilačko arheološko istraživanje rimskodobne nekropole u ulici Put Dragulina biti otvorena za posjetitelje do 11. veljače 2017. godine (atrij Muzeja grada Trogira, radno vrijeme: pon-sub 10:00 – 12:00). Također, u tom vremenu kustosica Paraman omogućit će zainteresiranima stručno vodstvo.
Prije nekoliko mjeseci odjeknula je vijest da je u Trogiru došlo do izuzetno važnog i jedinstvenog otkrića – pronalaska segmenta nekropole iz 1. stoljeća! Za nekoliko dana, točnije, u Noći muzeja 27. siječnja 2017. godine to izuzetno važno i jedinstveno otkriće približit će se posjetiteljima izložbom Lujane Paraman „Nek´ ti je zemlja laka?“ – spasilačko arheološko istraživanje rimskodobne nekropole u ulici Put Dragulina koja će se otvoriti u atriju Muzeja grada Trogira u 20:00 sati.
Izložba „Nek’ ti je zemlja laka?“ – spasilačko arheološko istraživanje rimskodobne nekropole u ulici Put Dragulina prikaz je tijeka i preliminarnih rezultata arheološkog istraživanja manjeg segmenta oko 2000 godina starog trogirskog gradskog groblja, koje je obavljeno u drugoj polovici svibnja i početkom lipnja 2016. godine u ulici Put Dragulina, na kućnom broju 25 u trogirskom Malom polju, zahvaljujući intervenciji i angažmanu obitelji Bilić (Panto), pojašnjava kustosica Lujana Paraman.
Ulica Put Dragulina, nastavlja kustosica u svojem predgovoru izložbi, prati trasu glavne pretpovijesne, rimskodobne i srednjovjekovne komunikacije koja je išla od područja Dobrića sjeverno od grada do zapadnog ruba trogirskog polja te usjekom između brda Sv. Ilija i današnjeg zaseoka Baradići vodila dalje u trogirsko zaleđe.
GRADOVI MRTVIH
Početkom nove ere Trogir ili Tragurium, kako se grad naziva do kraja srednjeg vijeka (ali i kasnije), zajedno s cijelom istočnojadranskom obalom i zaleđem nalazio se unutar Rimskog Carstva. Grad je tada bio upola manjih dimenzija nego li danas, a administrativno se nalazio pod upravom i u sklopu teritorija kolonije Salona (današnji Solin), ujedno i centra tadašnje rimske provincije Dalmatiae. Nasuprot gradu utvrđenom bedemima smještenom na tada vjerojatno poluotoku, a danas otoku, u trogirskom se polju pružala mreža gradskih i međugradskih komunikacija, cesta i putova koji su u uporabi i danas, a uz njih su se prema tadašnjim običajima nalazila uređena gradska groblja. U skladu s pretkršćanskim poimanjem zagrobnog života i njegovanjem svojevrsnog kulta predaka, gradska su groblja bila organizirana kao gradovi mrtvih (necropolis). Groblje nije bilo samo mjesto počivanja umrlih, već je smatrano svetim prostorom na kojem „žive“ svete duše umrlih (di Manes) – obiteljske su grobnice građene kao zidovima ograđeni grobni areali u kojima su isticani grobni i nadgrobni spomenici umrlih članova obitelji, a pokojnici su posjećivani i štovani obrednim gozbama prilikom obilježavanja državnih blagdana povezanih sa štovanjem predaka kao i povodom njihovih rođendana.
TROGIRSKI GRAD MRTVIH
„Nek’ ti je zemlja laka“ (Sit tibi terra levis) jedna je od izreka kojom su često završavali natpisi na rimskodobnim nadgrobnim spomenicima. Nažalost, danas je većina gradskih groblja iz rimskog razdoblja uništena urbanizacijom trogirskog polja i izgradnjom obiteljskih kuća i zgrada uz postojeću mrežu putova, a povijest ljudi koji su tada živjeli na ovom prostoru (a time i naša povijest!) izbrisana je žlicom građevinskih strojeva i bačena na deponije. Iako postoje informacije o sporadičnim nalazima grobova na više lokacija u Polju pa tako i u ulici Put Dragulina, nedavno je istraživanje jedini u novije vrijeme zabilježeni slučaj da su prilikom nailaska na arheološke ostatke na teren pozvani stručnjaci.
ZASLUGE OBITELJI BILIĆ (PANTO)
Naime, prilikom građevinskih radova na proširenju privatnog parkirališnog mjesta obiteljske kuće sa sjeveroistočne strane ulice Put Dragulina, na zemljištu u vlasništvu Ivana i Biserke Bilić (Panto) naišlo se na kamene urne. Izlaskom na teren utvrđeno je da se radi o ostatcima groblja iz vremena 1. stoljeća.
U dogovoru s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Trogiru, djelatnice Muzeja grada Trogira kustosica Lujana Paraman (ujedno i voditeljica istraživanja) i vježbenica Dobrila Kalebota uz pomoć kolega i volontera obavile su spasilačko arheološko istraživanje.
35 m2, 41 GROB, PREKO 30% GROBOVA NEDONOŠČADI/DOJENČADI, 100-TINJAK UPORABNIH PREDMETA!
U istraživanju koje je u ograničenim vremenskim i financijskim uvjetima trajalo 20-ak dana, na površini od oko 35 m2 istraženo je 37 grobova, dok su 4 groba dokumentirana i djelomično istražena u profilima iskopa za temelje ogradnog zida parkirališta. Preliminarnom analizom materijala pronađeni su grobovi datirani u razdoblje od prve polovice 1. stoljeća do sredine 2. stoljeća.
U skladu s tadašnjim pogrebnim običajima, većina pokojnika je spaljena, a spaljene kosti pokojnika sahranjene su najčešće u keramičkoj, rjeđe u kamenoj urni, ovisno o običajima i financijskim mogućnostima pokojnikove obitelji. Tijela nedonoščadi i dojenčadi po tradiciji nisu spaljivana, već su sahranjivana polegnuta u običnu zemljanu raku ili položena u keramičkoj amfori. Preko 30% pronađenih grobova nedonoščadi/dojenčadi može ukazivati na dosta visoki stupanj mortaliteta male djece u Trogiru početkom nove ere.
U grobovima je pronađeno 100-tinjak uporabnih predmeta – kamene i keramičke urne, amfore, keramičko posuđe i uljne svjetiljke, keramički i stakleni balzamariji (posudice za mirisna ulja), nakitni predmeti i toaletni pribor – čija će daljnja obrada i stručna analiza poslužiti kako za rekonstrukciju pogrebnih i drugih običaja rimskih Trogirana, tako i za analizu društvenih i rodbinskih odnosa te trgovačkih veza grada u rimskom razdoblju. Antropološka analiza koštanog materijala omogućit će pobliže upoznavanje sahranjenih pokojnika te dati odgovore na pitanja o spolu, dobi, načinu života i uzrocima njihove smrti – informacije koje će se moći koristiti i pri demografskim analizama stanovništva u rimskodobnom Trogiru i Dalmaciji.
I DO STOTINU POKOJNIKA… NEK´ IM JE ZEMLJA LAKA!
Dokumentirani grobovi predstavljaju samo najniži sloj groblja u kojemu su grobovi ukopani u sloj crvenice između blokova matične stijene – dok su gornji slojevi, zajedno s eventualnim ostatcima grobišne arhitekture uništeni zemljanim radovima na iskopu parkirališta. Prema broju i disperziji sačuvanih grobova, procjenjuje se da je na području obuhvaćenom proširenjem parkirališta moglo biti sahranjeno i do 100 pokojnika. U usporedbi s količinom podataka koje će nam pružiti proučavanje istraženih grobova, jasno je o kolikom se gubitku za poznavanje naše povijesti radi – a riječ je samo o površini od 50-ak m2.
Za sve one ljude koji su živjeli u Trogiru prije 1500 – 2000 godina čije su osobne priče izgubljene na građevinskim deponijima – Nek’ im je zemlja laka!, zaključuje kustosica Lujana Paraman u predgovoru izložbi.
Izložba „Nek´ ti je zemlja laka?“ – spasilačko arheološko istraživanje rimskodobne nekropole u ulici Put Dragulina moći će se razgledati do 4. veljače 2017. – radnim danima 09:00 – 12:00 te 17:30 do 19:30, a subotom 09:00 – 12:00.
NOVO!
Izložba će biti otvorena do 11. veljače u jutarnjem terminu – od 10:00 do 12:00 sati (pon – sub).