Mrgari na prvi pogled zvuče kao nešto moćno, jako i čvrsto, a zapravo je riječ o ograđenim područjima sa suho zidnim građevinama, najčešće u obliku kamenih cvjetova, a u davnim, no i sadašnjim vremenima, služili su za povremeno prikupljanje i razvrstavanje ovaca od različitih vlasnika. Mnoga dalmatinska područja, posebno u Zagori i priobalju, u svojim visoravnima imaju ovakve mrgare, a to znači da je tu prisutno ovčarstvo. Najviše mrgara ima na padinama i visoravnima koje okružuju bašćansku dolinu, a čudnovatim i lijepim suhozidima mogu dosegnuti promjer od više desetaka metara te primiti i do 1500 ovaca. Pastiri su vrlo vrijedni, radišni te gaje posebnu pažnju prema ovim plemenitim životinjama. Tijekom godine nekoliko puta imaju zajedničku akciju razvrstavanja ovaca kada ih pregledavaju i odvajaju vlastito stado u manje „mrgariće” koji simbolično i vizualno lijepo okružuju poput latica središnji prostor mrgara.
Mnogi su zaboravili i na ovce, a posebno na značenje i vrijednost ovih suhozidnih građevina. Oni su uistinu sjajan primjer pučke arhitekture, posebno su viđeni na najjužnijem dijelu otoka Krka, potom na nenastanjenom otoku Prviću i povrh Baške. Ima ih podosta, no ipak njih petnaestak u očuvanom obliku i još uvijek u upotrebi odišu nekim prošlim vremena vraćajući nas u život pastira i njihovih miljenika. Ljepota Hrvatske poznata je, između ostalog, i po čuvenim mrgarima, a slične građevine u Europi poznate su samo još na dva mjesta – Velikoj Britaniji (Wales) i Islandu.
Više u kategoriji: arhitektura, povijest, gospodarstvo
Foto: tz-baska.hr
D. Šabić, mag. nov.