Europska komisija želi pokrenuti proizvodnju čipova na svom tlu i postati što samodostatnija. Nestašica koja se događa i utječe na sve koji čipove trebaju, poput proizvođača automobila, pametnih telefona, računala, televizora, igraćih konzola i cijelog niza drugih uređaja, osvijestila je potrebu da se prekine ovisnost o Aziji. Stoga su predložili zakon o čipovima koji bi trebao osigurati opskrbni lanac te mobilizirati 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija u taj strateški važan sektor.
Tako zbori Europa, a pitanje je može li se Hrvatska u toj priči nametnuti kao zemlja u koju se isplati uložiti novac i time pomoći jačanju strateških ciljeva EU.
Ako pitate Srđana Kovačevića, čelnika i suosnivača osječke Orqe i predsjednika Zajednice HGK za mikroelektroniku i poluvodiče (ZaMiP), moguće je. Upravo s ciljem povlačenja novca iz EU lani u svibnju osnovana je Zajednica, koja je do sada okupila dvadesetak tvrtki.
Naime, Hrvatska je bila među prvim potpisnicama Deklaracije o europskoj inicijativi za procesore i poluvodičke tehnologije kojom se već tada pozivalo na ulaganje oko 145 milijardi eura u poticanje razvoja europskog sektora mikroelektronike i poluvodiča u sljedeće dvije do tri godine.
Najjače države koje će zasigurno i dobiti te projekte jesu one najveće – Njemačka, Francuska i Italija, no u tome je jaka, primjerice, i Austrija – kaže Kovačević.
– Ako ne uspijemo u tome da dobijemo dio novca koji je sada na stolu iz programa IPCEI-a, izgledno je da će dio mladih inženjera za svoj napredak odabrati upravo te zemlje, što će potaknuti dodatan odljev stručnjaka – smatra Kovačević koji se nada da će po uzoru na Matu Rimca koji je upravo u tim programima i uz pomoć države koja ih kvalificirala pri EK ušao u konzorcij EU za proizvodnju baterija.
– Ovo je isti put koji treba prijeći te se nadamo da ćemo i mi sa svojim projektom uspjeti doprijeti do Bruxellesa – ističe S. Kovačević.
Cijeli članak možete pročitati na: vecernji.hr
Foto: Pixabay