Posljednjih dana Dubrovčani i njihovi gosti svjedoče neobično toplom moru za ovo doba godine. Naime, prema mjerenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda, more na dubrovačkom području je početkom ovog tjedna doseglo čak 28 Celzijevih stupnjeva, što se poklapa s početkom prvog ovogodišnjeg toplinskog vala. Neobično visoku temperaturu mora prokomentirao je znanstveni suradnik s Instituta za more i priobalja Sveučilišta u Dubrovniku, doktor znanosti Rade Garić.
– U srijedu, 29. lipnja mjerili smo kraj Lokruma temperaturu mora koja na površini iznosila 27 Celzijevih stupnjeva. Mi ne mjerimo često temperaturu mora, većinom dvaput mjesečno, radimo dubinska mjerenja, sondu spuštamo na 100 metara dubine i svaki metar mjerimo, nemamo kao DHMZ plutaču. Ovako toplo more bilo je u lipnju 2010., tada je temperatura mora na površini iznosila 25 Celzijevih stupnjeva, 2012. je u lipnju bilo 25 Celzija, a 10. srpnja iste godine 27 Celzijevih stupnjeva. Monitoring radimo od 2008. na Lokrumu, ali 27 Celzijevih stupnjeva u lipnju dosad nismo zabilježili. Taj prvi stupac mora koji ide do 100 metara dubine, ta temperatura posljedica je toga što nema vele vjetra pa se to stigne jako ugrijati. Ako puše, ne bude ovoliko toplo, a ovih dana nismo imali nešto posebno vjetra – ističe znanstvenik. Dodaje kako 2022., što se tiče početka godine, spada među hladnije godine.
Doznajemo i zašto je more iz godine u godinu slanije:
– Imamo više insolacije i manji dotok slatke vode. Sve više bilježimo vrsta koje prije nismo vidjeli, ove godine smo opisali novu vrstu meduze koju smo 2020. našli u sjevernom Jadranu, na Lokrumu smo našli vrstu planktonskog plaštenjaka posve neobičnog za naše područje, nije to bila samo jedna jedinka, nego više njih. Također, ima i jedna sitna planktonska meduza koja je prije bila rijetka, a sad ima vrsta koju vidimo svaku zimu i to u nezanemarivom broju. Dakle, događaju se promjene u planktonu koju pratimo. Vidimo da nam dolaze nove vrste planktona, dosta njih ovisi o tim dekadalnim ciklusima. Naime, u Jadranu postoji teorija od kolega iz Trsta da na dekadalnoj razini dolazi do izmjene vode u Jadranu. Tijekom nekih godina ulazi više vode iz zapadnog dijela Mediterana, a u nekim drugim više iz istočnog, što ovisi o smjeru vrtloga u Jonskom moru koji se vrti u jednom ili u drugom smjeru i mijenja smjer vrtnje svakih desetak, pet godina, to se mijenja na višegodišnjoj razini. Ovisno koji je njegov smjer, on, što se tiče planktona, u Jadran ubacuje ili više vrsta planktona podrijetlom iz Atlantika ili istočnog Mediterana. Smatra se da i smjer tog vrtloga utječe na svojstva Jadrana pa je u nekim godinama topliji i slaniji, a u drugima je hladniji i manje slan – govori nam znanstvenik i napominje kako razlike u temperaturi i slanoći koje se vide kroz mjerenja, nisu nešto što običan čovjek može izmjeriti.
Cijeli članak možete pročitati na: dubrovacki.slobodnadalmacija.hr
Foto: Pixabay