Apolitični

Milenijska fotografija Šime Strikomana u Kostanjama

Ove godine slavi se vrijedan jubilej – 1000 godina spomena Poljica. U Kostanjama, jednom od 12 katuna Poljičke Republike, proslavljen je na jedinstven način. U organizaciji MO-a Kostanje, ŽU-a Kostanje, KUD-a „Mile Gojsalić”, klape „Pasika” i inicijatora projekta – HKUD-a „Kostanje”, te uz meštrovsku palicu Šime Strikomana, održano je snimanje milenijske fotografije povodom 1000 godina spomena Poljica.

Ova, 492. „milenijska fotografija” -u nedjelju 18. 10. – na trgu ispred kostanjske crkve sv. Mihovila Arkanđela, okupila je preko 1000 Poljičana iz svih dijelova Poljica. U snimanju fotografije, kao i kulturno-umjetničkom programu koji je uslijedio nakon snimanja, sudjelovale su brojne kulturne udruge iz cijelih Poljica, što ovom događaju daje dodatnu vrijednost.
Pod paskom meštra Šime, vrijedne ruke domaćin, oslikale su lik sv. Jure – zaštitnika Poljica, sliku koja ostaje kao trajni spomen na ovaj vrijedan jubilej i kao dokaz da duh zajedništva u Poljicima još uvijek živi.
Po završetku snimanja milenijske fotografije, kada nas je i vrijeme podarilo, ispred crkve je nastavljen kulturni program i to izvedbom poljičke himne „Poljičani poštovani”, a potom u izvedbi KUU „Mosor” iz Gata , izveden je kazališni komad „Biranje kneza”. Nastupila je i poljička glumica Mladenka Gruica iz KUU „Sv. Kliment” iz Sitnog Gornjega koja je izvela Odu domovini i pobrala nezapamćen pljesak. Slijedile su uglavnom klape koje su izvodili svoje ponajbolje pjesme, a one su: „Konistra”, „Kurjože”, KUU Srijane, pučki pjevači Tugara i klapa „Pasika”.

Sve u svemu, ovaj događaj je okupio zaista velik broj Poljičana i to s razlogom. Prisustvovali su svi učenici i nastavnici OŠ „1. listopad 1942.” iz Čišle te mnogi poljički svećenici i stanovnici iz svih mjesta Poljica, pa je nesumnjivo da će mnogima ostati kao draga i nezaboravna uspomena na ovaj značajni jubilej koji će se ponoviti tek za tisuću godina. Upravo zato bi bilo značajno njegovati ovu hvale vrijednu uspomenu i ponovno je obnoviti za 10, 20 godina itd. kako bi brojni od nas sačuvali tu uspomenu i prenosili je s koljena na koljeno, baš kao što su i naši očevi, djedovi tu povijest prenosili na nas.
Više u kategoriji: Vijesti dopisnika
Piše: Davor Grgat