Metković, grad povijesti i kulture, prirode i sporta, u svojoj je prošlosti bio orijentiran pretežno trgovini i poljoprivredi, dok su glavne nositeljice kulturne ponude bile tek povremene pučke priredbe vezane za crkvene blagdane. Danas je situacija vidno drugačija – pretražite li internet u potrazi za informacijama o životu u Metkoviću, između ostalog naići ćete na razne izvještaje o održanim izložbama, koncertima, predstavama… Pa kako to da je postao ono što je danas?
Smatra se da je njegov razvoj u ovom smjeru započeo osnutkom Hrvatske narodne čitaonice neretvanske koja je poslužila kao platforma za početak rada raznih današnjih kulturnih društava – Matice hrvatske, kazališnih amatera i drugih. Kako je s vremenom sve više rasla potreba društva za kulturnim događajima, javila se i potreba za gradnjom zgrade Gradskog kulturnog središta čime započinje jedno sasvim novo doba metkovske kulture.
Sama izgradnja zgrade kazališta izvodila se u etapama i trajala je gotovo trideset godina. Bio je to projekt jednog od najproduktivnijih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, Aleksandra Freudenreicha, arhitekta koji je svojim djelovanjem na razne načine bio snažno povezan uz kulturni život Hrvatske. Koliko je bio cijenjen u svojoj profesiji, govori i posebno priznanje struke u nagradi za životno djelo „Viktor Kovačić“.
Osim što je radio projekte adaptacija i uređenja kazališta u Varaždinu, Puli i Bjelovaru, projekte različitih domova kulture, sudjelovao u obnovi Zagrebačke katedrale, napisao je i brojna dramska djela, tekstove za scenske prikaze i kantate pa čak i držao tečajeve glume i režije. No njegova veza s kazalištem nije ostala samo na tome… Kao intendant HNK-a u Zagrebu radio je na približavanju kazališta masama uvodeći korisne novine kao što su stalne radničke i đačke predstave, redovita gostovanja diljem Hrvatske i prikupljanje povijesne kazališne građe.
Ne čudi stoga što je pri projektiranju zgrade kulturnog središta namijenjenog Metkoviću iskoristio različite arhitektonske elemente kako bi naglasio vrijednost kulturne baštine grada. Razlomljenim volumenom i jednostavnim oblikovanjem fasade pronašao je način da je uklopi u okolnu gradnju, dok monumentalnim ulazom kao modernom interpretacijom ulaza u grčki hram označava da je ovo mjesto hram kulture, dom većini kulturnih zbivanja grada. Smještena uz Neretvu na samom ulazu u grad sadržava jedno od najljepših ljetnih kazališta u Hrvatskoj, veliku kazališnu dvoranu te izložbenu dvoranu. Brojne kazališne i folklorne priredbe, festivali, promocije knjiga, izložbe umjetničkih slika i slične manifestacije koje se ovdje odvijaju privlače posjetitelje i održavaju kulturni život Metkovčana intenzivnim i sadržajnim tijekom cijele godine.
M. Konstantinović