Prvi je pisani dokument o postojanju knjižnice u Metkoviću izvješće objavljeno u zadarskom Narodnom listu od 15. listopada 1873. godine. Iz redaka nepoznatog autora saznaje se kako je proteklo otvaranje Narodne čitaonice koje se zbio 30. rujna 1873. godine. Narodna čitaonica od svog osnutka imala je između ostalog kulturno prosvjetnu djelatnost i važnost. Svečani događaj otvaranja uveličali su svojim pozdravnim govorom R. Allodi kao prvi predsjednik Narodne čitaonice te don Mihovil Pavlinović koji je tom prigodom, pored biskupa Josipa Juraja Strossmayera i drugih istaknutih djelatnika tog doba, proglašen počasnim članom.
Prva lokacija Narodne čitaonice nije poznata, no 1891. godine čitaonica se useljava u novu zgradu na kojoj se danas nalazi spomen-ploča koja je postavljena 1993. godine prigodom obilježavanja sto dvadeset godina osnutka Narodne čitaonice.
Zbog velikih poplava 1952. na 1953. godinu knjižni fond seli se u kuću Ante Goljana. Na današnju lokaciju, prizemlje stambene zgrade sagrađene 1959. godine knjižnica se seli početkom 60. godina. U proljeće 1992. godine, knjižnica je pretrpjela manja oštećenja. Godine 1993. obilježeno je sto dvadeset godina od osnutka knjižnice te je tom prigodom izdana knjižica Stodvadeseti god Hrvatske narodne čitaonice neretvanske u Metkoviću : 1873. – 1993.
Hrvatski razgovori, djelo Mihovila Pavlinovića iz 1877. godine najstarija je tiskana knjiga koju Gradska knjižnica čuva u svom fondu.
Od 1. listopada 2006. godine Gradska knjižnica Metković djeluje kao samostalna ustanova.
Dobro je napomenuti i istaknuti kako kroz povijest Metkovića kulturni segment ovog grada je i spomenuta gradska knjižnica . Metković je prošlosti bio selo čiji su stanovnici mahom bili poljodjelci, stočari i ribari koji su svoje kuće gradili na Predolcu štiteći se od redovitih poplava. U takvom prirodnom okružju teško da se moglo govoriti o kakvoj kulturi, izuzimajući pučke priredbe koje su vjerojatno bile vezane za crkvene blagdane. Početkom 19. stoljeća, padom Napoleona i dolaskom austrijske vlasti, Metković postaje upravno središte doline, čime počinje njegov gospodarski, a usporedo s njime i kulturni razvoj. Prijelomna godina u kulturnom životu vjerojatno je 1873. kada se osniva Hrvatska narodna čitaonica neretvanska. Narasle kulturne potrebe iniciraju početak rada Matice hrvatske, kazališnih amatera, limene glazbe… Upravo ova društva i danas čine okosnicu metkovske kulture kroz koju Metkovci generacijama zadovoljavaju svoje kulturne potrebe.
D. Šabić