Meštrovićeva “Povijest Isusa iz Nazareta u drvu” predstavljena na Danima kršćanske kulture u Splitu
U sklopu Dana kršćanske kulture u Meštovićevom Kaštilcu u crkvi sv. Križa u Splitu je u srijedu 5. travnja predstavljena knjiga “Ivan Meštrović: Povijest Isusa iz Nazareta u drvu” autorica Maje Šeparović-Palada i Zorane Jurić-Šabić u kojoj je u središtu zanimanja Meštrovićevo djelo Raspeće Veliko i ciklus reljefa izrađenih u drvu na kojima umjetnik prikazuje 28 scena iz Kristova života, a uz autorice knjigu je predstavio i bibličar dr. sc. fra Domagoj Runje koji je i recenzent knjige.
Ovo dojmljivo izdanje bogato opremljeno fotografijama i grafičkim prilozima nastalo je kao plod višegodišnje suradnje viših kustosica Galerije Meštrović Šeparović-Palade i Jurić-Šabić u programu manifestacije Dana kršćanske kulture u sklopu koje su iz godine u godinu neumorno iščitavale različite dijelove bogate Meštrovićeve ostavštine. Upravo ovaj bogati opus izrađen u orahovu drvu pravi je umjetnički, kulturni i duhovni biser koji je Meštrović izrađivao od 1917. do 1950. godine u pet faza, a koje su duboko povezane s njegovim životnim prekretnicama i teških duhovnim stanjima. “Ovom knjigom željeli smo iskazati sve te slojeve koji se mogu iščitati i Meštrovićeva djela i tu stilsku raznolikost i okolnosti nastanka svakog pojedinog dijela (scene) jer iz toga možemo iščitati umjetnikova psihološka stanja. Zapravo, Meštrović se uvijek u teškim trenucima, primjerice u egzilu nakon zatočeništva i nakon gubitka kćeri, uvijek redovito vraćao radu na reljefnom ciklusu i u tomu pronalazio utjehu,” objasnila je Jurić-Šabić.
“Raspeće Veliko nastalo je 1917. godine u Meštrovićevom ateljeu u Ženevi gdje je on živio za vrijeme prvog svjetskog rata. Ovo je raspelo napravljeno od orahova debla, a u to vrijeme Meštrović je bio u egzilu i drvo postaje glavni materijal njegovog umjetničkog izražavanja,” istaknula je Šeparović Palada.
Recenzent knjige dr. sc. fra Domagoj Runje istaknuo je kako ova knjiga poziva na posezanje za Biblijom i dublje proučavanje biblijskih prizora koji su prikazani na reljefima. Također, ukazao je i na iznimnu vrijednost umjetnosti koja teške i potresne trenutke kakvi su patnja i bol može prikazati na lijep način, a tome ponajbolje svjedoči djelo Veliko Raspeće
“Ako je čovjek vjernik, nije vjernik na neko određeno vrijeme ili u nekim određenim činima, nego je vjernik u svemu onome što radi. Meštrovićeva vjera sigurno se može prepoznati i u onim njegovim djelima koja nisu vjernička po svojem sadržaju” kazao je Runje tumačeći ovu dimenziju Meštrovićevog umjetničkog stvaralaštva.
