Treći međunarodni simpozij o invazivnim vrstama u ponedjeljak je okupio 130 stručnjaka iz 15 europskih zemalja, koji će u dva dana predstaviti više od 80 radova o invazivnim vrstama, uz poruku da je za što uspješniju borbu i suzbijanje tog fenomena neophodno pratiti najnovije spoznaje i razmjenjivati iskustva, pri čemu su ključni podizanje svijesti, informiranje i uključivanje javnosti u problematiku.
Pojedine invazivne vrste mogu prenositi parazite i razne bolesti, te svojim djelovanjem uništiti cijeli ekosustav, upozorio je Gorana Gužvica s Instituta za primijenjenu ekologiju, koji se bavi istraživanjem velikih zvijeri.
“Prateći prelaze na ‘zelenim mostovima’ od 2008. godine niz godina nismo uočavali prisutnost čagalja, ali zadnjih godina njihov je broj u znatnom porastu. Nekoć su čagljevi obitavali samo u Dalmaciji, a sada se pojavljuju od Splita do Karlovca”, kaže Gužvica.
Neke biljke nanose i ekonomske štete, a primjer je amorfa (kineski bagrem) koja je unesena zbog brojnih korisnih svojstava. Amorfa je medonosna biljka i u tom smislu donosi dobrobit, koristi se i za tzv. zelenu gnojidbu jer je bogata dušikom i obogaćuje tlo, veže ga i učvršćuje.
Međutim, raširila se u zaštićeno močvarno područje Lonjsko polje, a njezino iskorjenjivanje je toliko složeno i skupo da je gotovo nemoguće. Ona tvori vrlo guste sastojine i na takvom području ne raste ništa drugo, čime se smanjuje biološka raznolikost.
Na simpoziju je istaknuto da su u zapadnim zemljama razvijene inicijative gdje građani prikupljaju, bilježe i izvještavaju stručnjake i nadležne institucije o širenju invazivnih vrsta, a upravo na tome mora poraditi i Hrvatska.
Cijeli članak možete pročitati na: narod.hr
Foto: Pixabay