Poduzetnik i matematičar Nenad Bakić je temeljem statističkih podataka i matematičkih formula pojasnio kako lockdown nije imao veze sa suzbijanjem širenja koronavirusa, kako je imunitet krda krivo shvaćen, a priče o eksponencijalnom rastu preuveličane te naglasio kako bismo zbog toga mogli imati epidemiološki lakšu jesen
“Naprosto, pitanje je bilo da li lockdown uopće spašava živote ili ih uništava. Čini se da ih je više uništio nego spasio i to uz ogromne trajne štete na živote mnogih ljudi (općenito, kad pogledate životne i ekonomske profile lockdown entuzijasta vidjet ćete da se radi o ljudima kojima je on pogodovao). Naravno, lockdown entuzijasti kažu da nije bilo lockdowna, žrtve bi bile još veće. Taj fake news, alternativna stvarnost, slijedi u biti samo od potpuno promašenog i korumpiranog Fergusonovog modela, i logika je cirkularna. “
Prateći kronologiju, Bakić je shvatio da paniku oko lockdowna mijenja panika oko drugog vala zaraze, pa se i sam odlučio prikazati grafikon razvoja pandemije u Europi. Ponovno se vratio na famozni eksponencijalni rast broja novozaraženih te pomoću brojki pojasnio kako ta teza zbog niza razloga ne drži vodu. No, prvo je krenuo s omjerom novooboljelih i preminulih.
“U ‘prvom valu’ (do 15. lipnja) CFR (case fatality ratio – udjel umrlih u dijagnosticiranim slučajevima) je 11,3 posto, u drugom 1,7 posto. Ovako radikalno manja smrtnost je (vjerojatno) zbog četiri razloga: više testiranja, više pronađenih slučajeva; drugačija populacija zaraženih (mladi) i ‘izgorijevanje’ među najranjivijima (u mnogim zemljama je već u prvom valu ‘provalilo’ u velik broj ili većinu staračkih domova, pa ne može istu štetu napraviti dva puta); lakši razvoj bolesti zbog ljetnih okolnosti (manja isporuka virusa pri zarazi na otvorenom, veća vlažnost – mukozna barijera …) i bolje liječenje”, pojasnio je Bakić.
Potom je objasnio da su teze o eksponencijalnom rastu broja novozaraženih zapravo “od stručnjaka u srodnim područjima epidemiologije koji nisu znali dovoljno matematike”, pojasnivši kako je “nematematičarima je ‘eksponencijalno’ ponekad sinonim za ‘jako puno’.” Ovdje se složio s Krunoslavom Capakom, Ivanom Đikićem i Gordanom Laucem oko toga da Hrvatska nije zabilježila eksponencijalni rast.
Lakša jesen
Naposljetku je u posljednjoj objavi, vrativši se ponovno na lockdown, zaključio kako je bio u pravu te da zatvaranje gospodarstva nema nikakve veze s usporavanjem virusa. Štoviše, hrabro je prognozirao da bi epidemiološka jesen mogla biti mnogo lakša nego što mnogi misle.
“Izgleda da sam bio s ovim u pravu i to svega par dana nakon uvođenja lockdowna kad je stručni konsenzus bio da moramo graditi bolnicu u Areni (a u stvarnosti smo dogurali do svega pet posto iskorištenosti respiratora).
Cijeli članak i grafikone možete pronaći na: net.hr
Foto: Pixabay