Predstavnici Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjanom i Hrvatskoga šumarskog instituta predstavili su rezultate istraživanja koji su pokazali da je uzročnik sušenja 13% stabala u toj šumi potkornjak, čija se populacija povećala zbog zatopljenja, te su najavili mjere zaštite.
Rezultate je u Središnjoj knjižnici Marka Marulića u Splitu predstavio Milan Pernek iz Hrvatskoga šumarskog instituta, koji je na početku rekao kako su 2017. godine počeli istraživati zbog čega se suše borovi na Marjanu. Jedno istraživanje su radili i 2016., no tada nisu imali takve razmjere sušenja. Prošle su godine otkrili da se na Marjanu pojavio mediteranski potkornjak, kojega nije bilo u takvim razmjerima na našem dijelu Mediterana nego u toplijim dijelovima sjeverne Afrike i zapadne Turske.
S obzirom na to da je temperatura porasla, sušenje šume dovodim u vezu s klimatskim promjenama koje omogućuju mediteranskom potkornjaku više generacija na godinu. To im omogućuje dizanje populacije koja na kraju napada zdrava stabla. Ovo nije problem samo Marjana, jer se pojavio i u drugim dijelovima Dalmacije, primjerice u Šibeniku i na Korčuli. Klima se pomiče prema sjeveru, u južnim dijelovima Dalmacije temperature rastu. Sve to utječe i na stabla. U istraživanju smo utvrdili da se najveći broj borova osušio u debljinskom razredu od 25 centimetara, a radi se o stablima starim od 60 do 70 godina, rekao je Pernek.
Bor je svoje odradio na Marjanu, ocijenio je i dodao kako bi najbolje bilo na mjestima na kojima su se stabla osušila nakon što ih se ukloni zasaditi hrast crniku.
Smatra da najprije treba izraditi mjere integrirane zaštite od potkornjaka, poput feromonskih klopki i insekticidnih mreža, a zatim pravodobno ukloniti stabla iz šume kako bi se spriječilo njihovo razmnožavanje. Tim bi se mjerama, rekao je Pernek, potkornjaci ‘smirili’, no ne bi potpuno nestali.
Cijeli članak možete pročitati na: vijesti.hrt.hr
Foto: Shutterstock