Apolitični

Manifestacija “Dan hrvatske glagoljice” kao posveta hrvatskom jeziku i pismenosti

U povodu obilježavanja dana kada je 22. veljače 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga “Misal po zakonu Rimskoga dvora”, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) ove je godine odlučio pokrenuti manifestaciju “Dan hrvatske glagoljice” s ciljem, kako je rekao u utorak u razgovoru za Hinu ravnatelj tog instituta Željko Jozić, popularizacije jednog od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture.

“Sama činjenica da djeca nakon osnovne i srednje škole nisu sposobna čitati glagoljička slova dovoljan je razlog da se pokrene ovakav jedan projekt. Ovakvom manifestacijom želimo hrvatskoj glagoljici, prvome pismu kojim su Hrvati zapisivali svoj materinski jezik, vratiti barem mali dio duga”, rekao je Jozić.

“Ne smijemo zaboraviti da je glagoljica jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti, pa i kulture općenito, a pri tome nije ni približno zaživjela na uporabnoj razini. Danas je prava rijetkost izvan jezikoslovnih krugova naći osobe koje mogu pročitati glagoljička slova, a pogotovo je malo onih koji mogu pročitati kakav tekst na glagoljici, unatoč činjenici da je glagoljica bila u uporabi u Hrvatskoj praktički još u prošlome stoljeću”, napomenuo je.

“Dan hrvatske glagoljice” inicijativa je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Maticom hrvatskom, Staroslavenskim institutom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Društvom prijatelja glagoljice, a bit će inauguriran u četvrtak 22. veljače.

Riječ je o nadnevku tiskanja prve hrvatske knjige “Misal po zakonu Rimskoga dvora” iz 1483. godine koji je ocijenjen najprikladnijim za promicanje tog dijela hrvatske pisane i kulturne baštine.

“‘Misal po zakonu rimskoga dvora’ prva je tiskana hrvatska knjiga, a ujedno je i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. Ta hrvatska inkunabula (tako se nazivaju knjige tiskane do 1500. godine) otisnuta je dvobojno: crnom i crvenom bojom, i to samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije”, pojasnio je Jozić.

Cijeli članak možete pročitati na: nacional.hr

Foto: Shutterstock