Kako bi vam približili ono o čemu je ovdje riječ, prvo pojasnimo pojam iz naslova. Psefizma je u kamenu zapisan povijesni dokument iz kojeg izranja 2 300 godina stara priča o antičkim korijenima današnje Lumbarde. Njezinim otkrićem, u drugoj polovini 19. stoljeća, ovo malo mjesto na velika je vrata ušlo u svijet arheološke znanosti. Od tih davnih dana do danas, Psefizmi su bile posvećene brojne studije domaćih i stranih autora. Nije nikakvo čudo što je ovaj vrijedan nalaz toliko intenzivno privlačio zaljubljenike u prošlost – stručnjake i laike podjednako. Riječ je naime, o jednom od najstarijih pisanih spomenika u ovom dijelu Europe iz čijeg se kamenog tkiva iščitava obilje dragocjenih podataka o principima grčke kolonizacijske prakse. Istraživače je, osim toga, dodatno intrigirala činjenica da se o samoj naseobini, čije postojanje Psefizma nedvojbeno potvrđuje, ne zna praktički ništa. Da je kojom igrom slučaja i ona utonula u povijesni mrak, čitava ova priča vjerojatno nikad ne bi bila ispričana. Srećom, Psefizma je nadživjela i svoje stvoritelje i njihov grad, ostavši sačuvana sve do naših dana kao ključni svjedok jedne davne epizode. On, stoga, prvenstveno predstavlja podsjetnik na marginalizirano bogatstvo lokalne prošlosti. Inače, Lumbardska psefizma ispisana je na kamenoj steli s profiliranim gornjim završetkom, napravljenoj od domaćeg crvenkasto-smeđeg vapnenca. Sam tekst natpisa sastoji se od dva dijela. Prvi predstavlja psefizmu – zaključak narodne skupštine o osnivanju kolonije i podjeli zemlje doseljenicima. Drugi dio donosi popis od oko 200 kolonista razvrstanih u tri dorska plemena: Dimane, Hile i Pamfile. Arheologinja Sanda Hančević između ostalog piše kako u 3. stoljeću prije Krista datiraju i nalazi iz uništene nekropole na predjelu Sutivan, koji su pohranjeni u Gradskom muzeju Korčule. To su zapravo jedini sačuvani tragovi isejskih doseljenika. Njihovo naselje, koje se vjerojatno nalazilo na brežuljku Koludrtu, više nije vidljivo. Čini se da je intenzitet življenja u kasnijim vremenima potpuno izbrisao sve ostatke te prve lumbardske urbane jezgre. Nestali su čak i sami bedemi čije se podizanje spominje na natpisu. Ostala je tek nada, piše arheologinja Hančević, da će budućnost rasvijetliti događaj okamenjen u Psefizmi i pružiti konkretnije dokaze o postojanju ovog zagonetnog grada.
Izvor: tz-lumbarda.hr
Foto: tz-lumbarda.hr
D. Šabić