Listopad je deseti mjesec godine po gregorijanskom kalendaru. Ima 31 dan. U slavenskim je jezicima listopad dobio ime po tome što u tom mjesecu najviše opada lišće biljaka. U slovenskom, poljskom, ukrajinskom, bjeloruskom i češkom jeziku listopad je izvorno ime za hrvatski mjesec studeni. Stari hrvatski nazivi za listopad u nekim su krajevima bili: Miholjščak (po blagdanu sv. Mihaela Arkanđela kojim zapravo 29. rujna završava prethodni mjesec), kožaprst i desetnik. Latinsko ime mjeseca October dolazi od riječi “octo“ (osmi mjesec) u Rimskom kalendaru.
Kako u listopadu prelazimo u hladniji dio godine, temperatura počinje padati ispod srednje godišnje temperature, koja za kopnena područja Hrvatske iznosi oko 12°C, a na Jadranu oko 16°C. Izraženiji pad temperature primjećuje se u drugoj polovici listopada. Jesen je prijelazno razdoblje između dva godišnja ekstrema, ljeta i zime. Ako usporedimo listopad kao pravi jesenski mjesec sa travnjem, prvim pravim proljetnim mjesecom, uvidjet ćemo da je srednja temperatura zraka vrlo slična (oko 12°C), no ta dva mjeseca itekako se razlikuju po tipu vremena koje prevladava. U listopadu je više dana s maglom nego u nekoliko proteklih mjeseci zajedno. Početkom mjeseca dani počinju rosom, a kako mjesec odmiče i temperature padaju, javljaju se i prvi mrazevi. Hladno vrijeme i dugotrajne neumorne kiše na kopnu počinju tek krajem listopada. U listopadu završava berba ljetnih plodova, a vegetacija počinje svoje razdoblje mirovanja. Uz obalu u listopadu počinje oblačnije, kišovitije i osjetno hladnije vrijeme pa završava turistička sezona, a i temperature mora su oko 18°C, što je samo najhrabrijima dovoljno za kupanje. U kontinentalnim krajevima počinje sezona grijanja. Sa završetkom vegetacijskog razdoblja te čestom kišom smanjuje se i koncentracija alergena u zraku. U priobalju su još aktivni rogač i crkvina te razne trave, dok pelud pelina postupno nestaje. U kontinentalnom dijelu zemlje u listopadu konačno prestaje razdoblje “vladavine” ambrozije.
D. Šabić