Kažu da u vinu leži istina, no osim istine, doznajte koji su to elementi koji čine stvarni sastav vina.
– Bjelančevine
U vinu ima veoma malo bjelančevina, 1 do 2 g po litri, a prosječni unos iznosi 1 g po kilogramu tjelesne težine čovjeka. Unatoč toj maloj količini, u vinu se nalaze sve esencijalne kiseline, čak i poneki peptidi.
– Ugljikohidrati
Pri alkoholnom vrenju najveći se dio šećera sadržanog u soku grožđa pretvori u alkohol. U crnom vinu ostane mala količina sladora (glukoze i fruktoze), 2-3 g po litri. U bijelim vinima može ga biti čak i do 20 g po litri, a u likerskim vinima i do 100 g.
– Lipidi
Vino ne sadrži lipide. Ukoliko nastanu pri pripremi vina, mogu izazvati neugodan osjećaj. Naime, oni potječu od koščica u grožđu jer sadrže ulja te se prilikom prešanja mogu iscijediti.
– Voda
Jedna litra vina sadrži različitu količinu vode:
730 ml kod aromatičnog vina;
880 ml kod 11 % bijelog vina;
920 ml kod 12 % vina.
– Alkohol
Vino sadrži različite vrste alkohola. Količina alkohola iznosi:
75 g/l kod 9 % vina;
88 g/l kod 11 % vina;
96 g/l kod 12 % vina:
160 g/l kod aromatičnog vina.
Količina alkohola u vinu ovisi o udjelu šećera ubranog grožđa i eventualne kapitalizacije. S vremenom, količina alkohola u vinu se smanjuje.
– Mineralne soli
U vinu ima zamjetne količine mineralnih soli, kao na primjer kalija. Magnezij i kalcij ionizirani su i zbog toga se lako apsorbiraju u tankom crijevu. Količina natrija je mala.
– Anorganski kemijski elementi
Pojedina vina sadrže mnogo željeza koje je ionizirano te time lako prihvatljivo crijevima. Zato vino može biti bitan dobavljač željeza, ali ukoliko sadrži mnogo tanina, može izazvati smetnje kod apsorpcije u crijevima.
– Vitamini
Utvrđeno je da ih se u vinu nalazi jako malo. Vitamin B1 neaktivan je ako se u vinu nalaze sulfiti, što je kod brojnih vina slučaj. Ima i veoma malo vitamina B12, a vitamina C gotovo da i nema iako ga grožđe sadrži.
– Polifenoli
Polifenoli čine najzanimljiviji aspekt u vinu. Količina polifenola u miligramima u bijelom vinu iznosi 1,2 a u crnom čak i 3 g/l. Ove tvari daju vinu svojstvo da čuva i štiti srce i krvotok.
– Mineralne kiseline
Prije svega tu pripadaju vinske kiseline, jabučne i salicinske kiseline. Uslijed njih vino je kisela alkoholna tekućina s pH vrijednošću između 2 i 3, slično kiselosti želučane kiseline. Nadalje, uz pomoć njih se hrana, naročito meso, lakše probavlja.
– Druge tvari
Vino sadrži i aldehide (20 mg/l) koji povezani s nekim drugim elementima tvore tekuću tvar koja je odgovorna za aromu vina, kao i druge tvari.
P. Mimica