Ove godine, dvadeseti i osmi put po redu, od 25. rujna do 1. listopada održat će se međunarodna znanstveno- kulturna manifestacija Knjiga Mediterana.
Manifestacija Knjiga Mediterana odvijat će se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a uz glavnog organizatora Književni krug Split, suorganizatori znanstvenog i kulturnog događanja su Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut povijest umjetnosti – Centar Cvito Fistonić Split, Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb, Zavod za znanstveni i umjetnički rad te HAZU u Splitu.
Na tiskovnoj konferenciji koja je održana u prostorima Književnog kruga Split o programu koji će se u splitskom Zavodu HAZU-a odvijati narednih tjedan dana, govorili su akademik Nenad Cambj, predsjednik udruge Književni krug Split te Arsen Duplančić.
Nakon uvodnog pozdrava, Nenad Cambj predstavio je program 28. Knjige Mediterana, osvrćući se kratko na povijest i razvoj manifestacije.
Knjiga Mediterana ove godine, u svom dvadeset i osmom izdanju, ima veoma bogat program. Uobičajeno, program se sastoji od predstavljanja izdavačke djelatnosti Matice hrvatske, ogranka Dubrovnik, Korčula, Arheološkog muzeja u Splitu, Franjevačkog samostana u Sinju te izdavača dr. Joze Marevića.
Međutim, Knjiga Mediterana ove godine poprima pomalo drugačiji karakter. Mi smo ranije u programu Knjige Mediterana uobičavali imati samo jedan znanstveni skup kojega bismo mi organizirali. Ove godine imamo četiri znanstvena skupa s obzirom na to da je interes priključivanja Knjizi Mediterana drugih institucija sve više rastao, pa došlo je do svojevrsnog doprinosa programu manifestacije, ali i doprinosa Knjige Mediterana znanosti te napisanoj riječi.
Osim četiri skupa, u programu će se predstaviti devet knjiga izdavačke djelatnosti Knjige Mediterana te Splitski evangelijar koji još nije u konačnici tiskarski dovršen. Splitski evangelijar tiskali smo kao reprint, a u njemu se nalazi očitavanje rukopisa te kritičko izdanje latinskoga teksta. Planiramo još jedno izdanje Splitskog evangelijara – reprint svih studija pisanih na stranim jezicima, ali nažalost, u ovom trenutku ne možemo znati kada će to biti gotovo.
Knjiga Mediterana ove godine predstavlja monumentalna djela kao što se može primijetiti već samim predstavljanjem knjige Trogir Ive Babića te Dioklecijan iz moje radionice.
Ove godine imamo gotovo dvjesto sudionika manifestacije, što je zapravo i rekordan broj. Osim Hrvata, u programu sudjeluju i ljudi iz Italije, Bugarske, Španjolske, Njemačke, Slovačke te Bosne i Hercegovine. Dakle, radi se o širokom međunarodnom karakteru – naglasio je Nenad Cambj.
Akademiku Nenadu Cambiju priključio se i Arsen Duplančić koji je zapravo zamislio i potaknuo znanstveni skup vezanog za pomorski Split od najstarijih dana do 20. stoljeća.
Svi mi znamo da je Split na moru, ali koliko je more u Splitu, e to mi još uvijek dobro ne znamo. Koliko je more utkano u sve pore grada Splita, koliko su Splićani živjeli od mora, mi to još uvijek dobro ne možemo odgovoriti. Pisani su mnogi članci i studije o ribarstvu, ali mi nemamo jednu kompletnu monografiju koja bi to sveukupno znanje obuhvatila. Ovaj simpozij zapravo je doprinos izradi jedne monografije koja će nam na jednom mjestu sažeti sve o Splitu i moru. Zamisao nam je bila da obuhvatimo razdoblje od prapovijesti do 1918. godine. Zašto tako opsežno razdoblje i zašto baš 1918. godina? Nismo se htjeli ograničiti na neko određeno razdoblje, već smo ciljano otišli u širinu istraživanja kako bismo popunili neke zaostale rupe. 1918. godinu uzeli smo kao granicu jer je upravo to godina kada je Zadar prestao biti glavni grad Dalmacije te je to postao Split.
Jako smo zadovoljni odazivom znanstvenika koji su uložili vrijeme i trud da osvijetle podatke vezane uz pomorski Split, a vjerujemo da će kada se pojavi zbornik radova doprinos biti zaista vrijedan za našu historiografiju, u prvom redu za Split, ali i kompletnu Dalmaciju. Vjerujem da će to biti jedan lijepi prilog o povijesti pomorstva našega grada, ali i da će to biti dobar temelj za neka daljnja istraživanja.
Bilo bi jako lijepo kada bismo u neko dogledno vrijeme imali nastavak ovoga skupa jer teme dalmatinskog pomorstva nisu ni blizu iscrpljene. Tome bi doprinijeli i dodatni odazivi stručnjaka i znanstvenika te detaljnije istraživanje arhiva – nadodao je Arsen Duplančić.
Tiskovnu konferenciju Nenad Cambj završio je pozivom na svečano otvorenje 28. Knjige Mediterana koja će se odviti u prostorijama Zavoda HAZU u nedjelju 25. rujna u 18 sati, a bogati program nastavit će se, ponovimo, sve do 1. listopada.
