Korištenje umjetne inteligencije pri zapošljavanju možda i nije rješenje koje će poslodavcima pomoći u pronalasku bolje i kvalitetnije radne snage. Čak bi rezultat mogao biti suprotan, tvrde britanski znanstvenici.
Od upotrebe chatbota i alata za brisanje životopisa za odabir potencijalnih kandidata, do softvera za analizu video intervjua, posljednjih godina pojavili su se alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji koji se prodaju kao odgovor na nedostatak raznolikosti radne snage.
Tvorci tih AI rješenja tvrde da ona poništavaju ljudske predrasude prema spolu i etničkoj pripadnosti tijekom zapošljavanja te da koriste algoritme koji čitaju vokabular, obrasce govora, pa čak i mikroizraze lica kako bi procijenili ogromne skupine kandidata za posao prema pravom tipu osobnosti i “kulturnom uklapanju”.
Tehnosolucionizam
Međutim, u novoj studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Philosophy and Technology, znanstvenici iz Centra za rodne studije Sveučilišta Cambridge, ističu da takve tvrdnje čine neke upotrebe umjetne inteligencije pri zapošljavanju malo boljima od “automatizirane pseudoznanosti”, odnosno da podsjeća na fizionomiju ili frenologiju (znanstveno diskreditirana uvjerenja da osobnost može biti zaključena iz crta lica i oblika lubanje).
Navedeni tim znanstvenika tvrdi da je to opasan primjer “tehnosolucionizma”, odnosno okretanja tehnologiji za pružanje brzih rješenja za duboko ukorijenjene probleme diskriminacije, koji zahtijevaju novac i promjene u kulturi tvrtke. Studija je napravljena u suradnji s timom studenata informatike s Cambridgea, kako bi se razotkrile te nove tehnike zapošljavanja i koji je u tu svrhu izgradio AI alat Personality Machine.
Stroj za osobnost
“Stroj za osobnost” pokazuje kako proizvoljne promjene izraza lica, odjeće, osvjetljenja i pozadine mogu dati radikalno različita očitavanja osobnosti – i tako mogu napraviti razliku između odbijanja i napredovanja ljudi koji traže posao ili se natječu za diplomske pozicije.
Rastući trend u zapošljavanju
Studija iz 2020. godine o 500 organizacija u različitim industrijama u pet zemalja otkrila je da je 24 posto tvrtki implementiralo AI u svrhu zapošljavanja, a 56 posto menadžera za zapošljavanje planira tu tehnologiju usvojiti u sljedećoj godini. Druga anketa provedena među 334 voditelja ljudskih resursa u travnju 2020. godine, dok je pandemija uzimala maha, pokazala je da 86 posto organizacija uključuje novu virtualnu tehnologiju u praksu zapošljavanja.
Cijeli članak možete pročitati na: zimo.dnevnik.hr